VRŠAČKI TANJIR - KALENDAR STARČEVAČKE KULTURE

Glineni disk sa kalendarom prečnika oko 11 cm (Vatinska kultura, 1500 -1300. g. st. ere, Najeva ciglana, Pančevo).

Godišnja doba oko Sunca obilježena su simbolima Sunca, koje smo, radi razumijevanja, ovdje markirali po uobičajenim bojama: bijela je zima, zeleno proljeće, cr-vena ljeto i žuta jesen. Svako godšinje doba ima tri simbola Sunca, tj. tri mjeseca trajanja. Znakom Ф u vrhu obilježen je prvi dan ljeta (ljetni solsticij, Vidovdan).

Simbol ljetnog solsticija potiče od hetitskog hijeroglifa sa značenjem BOG (slika ispod). Na slici iznad su još tri simbola za ljetni solsticij.

Hetitski hijeroglif sa značenjem BOG.

U centralnom krugu krstoliko su označeni počeci godi-šnjih doba. U centru je vinčanski znak boga vatre (Sun-ca), znak vrlo sličan znaku pelaškog boga vatre Do-matrosa, sumersko MA(T), vis, visina, planina.

Perforacije obodom kalendara.

Po obodu kalendara rupicama je označeno 45 dana, što je pola godišnjeg doba ako se računa godina od 360 dana. Da li su dodavali onih preostalih 5 dana ka-ko bi imali 365 dana, to ne znamo. Ako su vrijeme ra-čunali po "petki" (pet dana za ono što su kasnije naz-vali sedmicom po hebrejskom "sabat" ili "nedjelja" od 7 dana), onda su imali 72 petke 5 dana = 360 dana i 5 dana za festival dolaska nove godine = 365 dana.

Druga strana vatinskog kalendara.

Na drugoj strani kalendara u centru su simboli četiri godišnja doba (jesen i zima na južnom, a proljeće i ljeto na sjevernom nebu). Između njih su dani njihove smje-ne: dan smjene zime i proljeća obilježili smo bijelim i zelenim kružićem. Spiralni solarni simbol u egipatskim hijeroglifima je znak za riječ "uže" i "mjerno uže", jer je uže služilo za premjeravanje, a ovdje se odnosi na mje-re godišnjih doba (kao simbol mjere vremena uže je čest motiv na stećcima).

U centru kalendara je vinčanski, sumerski i keltski znak kao slovo W. U njemu su uklopljena slova X, Λ, M i pošto je to piktograf, njegov najstariji smisao je riječ XΛM što znači VIS, BRDO, PLANINA. Simbol je vrlo sličan znaku pelaškog boga vatre Domatrosa (sumer-sko MA(T), vis, visina, planina).

Značenje riječi XΛM:

a) XΛM > XOΛM = HOLM (ruski, staroengleski, staro-anglosaksonski, starosaksonski, staroholandski i staro-islandaski) = VIS, BRDO [1];

b) XΛM > XEΛM = HELM (velški) = STOG, PLAST [2];

c) XΛM > XУМ = HUM

..............................

[1] Francis Henry Stratmann, A Dictionary of the Old English Language, Printed for the author by Kramer and Baum, Krefeld, 1867, p. 297.

[2] William Richards, Welsh and English Dictionary (Geiriadur Cymraeg a Saeseneg), Caerfyrddin, 1832. p. 176.