VRŠAČKI TANJIR I NJEGOV KALENDAR

Glineni disk sa kalendarom prečnika oko 11 cm (Vatinska kultura, 1500 -1300. g. st. ere, Najeva ciglana, Pančevo).

     Godišnja doba oko Sunca obilježena su simbolima Sunca, koje smo, radi razumijevanja, ovdje markirali po uobičajenim bojama: bijela je zima, zeleno proljeće, crvena ljeto i žuta jesen. Svako godšinje doba ima tri simbola Sunca, tj. tri mjeseca trajanja. Znakom Ф u vrhu obilježen je prvi dan ljeta (ljetni solsticij, Vidovdan).

Simbol ljetnog solsticija potiče od hetitskog hijeroglifa sa značenjem BOG (slika ispod). Na slici iznad su još tri simbola za ljetni solsticij.

Hetitski hijeroglif sa značenjem BOG.

Sumerski ideogram Ma(t) sa značenjem VIS, VISINA, PLANINA (Laurence Austine Waddell, The Aryan Origin of the Alphabet, London, Luzak & Co., 1927, Plate I).

U centralnom krugu krstoliko su označeni počeci godišnjih doba. U centru je vinčanski znak boga vatre (Sunca), znak vrlo sličan znaku pelaškog boga vatre Domatrosa, sumersko MA(T), vis, visina, planina.

Perforacije obodom kalendara.

     Po obodu kalendara rupicama je označeno 45 dana, što je pola godišnjeg doba ako se računa godina od 360 dana. Da li su dodavali onih preostalih 5 dana kako bi imali 365 dana, to ne znamo. Ako su vrijeme racunali po "petki" (pet dana za ono što su kasnije nazvali sedmicom po hebrejskom "sabat" ili "nedjelja" od 7 dana), onda su imali 72 petke 5 dana = 360 dana i 5 dana za festival dolaska nove godine = 365 dana.

Druga strana vatinskog kalendara.

     Na drugoj strani kalendara u centru su simboli četiri godišnja doba (jesen i zima na južnom, a proljeće i ljeto na sjevernom nebu). Između njih su dani njihove smjene: dan smjene zime i proljeća obilježili smo bijelim i zelenim kružićem. Spiralni solarni simbol u egipatskim hijeroglifima je znak za riječ "uže" i "mjerno uže", jer je uže služilo za premjeravanje, a ovdje se odnosi na mjere godišnjih doba (kao simbol mjere vremena uže je čest motiv na stećcima).