Miodrag M. Petrović, Zakonopravilo Svetoga Save; Eparhija žička, manastir Žiča, Manastir Žiča, 2004, str. 273.
Pre raskola 1054. godine Crkva je bila jedna i sve-totajinski ostala jedna, jer Rimokatolicizam za Pra-voslavnu crkvu nije jeres, niti je Pravoslavlje jeres za Rimokatoličku crkvu, samo su jedni drugima šiz-matici ili raskolnici.
Raskolu, tj. podeli Crkve, uzork je neko neslaganje u vrhu uprave i to nije podela zbog nečijeg pog-rešnog ispovedanja vere, nije podela zbog jeresi. Kao dokaz tome evo Pravila iz Zakonopravila sv. Save koje je on po Pravilu Drugog vaseljenskog sabora održanog 381. prenio, istumačio i po tom Pravilu obavezao svoje episkope, sveštenike i čla-nove Crkve na sledeće:
"Правило 5. Западних епископа догма је да Оца и Сина и Светога Духа за једнобитне и за једно божаство исповедају, јер то изложивши, на сви-тку написаше. те да буде од свих добро прихва-ћено." [1]
Iz pomenutog dogmata o Svetoj Trojici, usvojenog od Crkve Rima i potvrđenog na Drugom vaseljen-skom saboru, proizilazi da filiokve za Pravoslavnu crkvu ne može biti jeres pošto Sveti Duh ishodi od Oca, dakle ishodi i od Sina jer su Otac, Sin i Sveti Duh jednosuštni (tako je u pravoslavnom Simbolu vere definisano). Samim tim tvrdnja da Sveti Duh ishodi samo od Oca za Crkvu je jeres, svejedno što je po u Pismu Isus rekao da od Oca ishodi (Jovan 15:26 ). To je i bio razlog da srpski patrijarh Porfirije marta 2024. prokune pravoslavne.
U Carigradu 879-880. bio je Osmi vaseljenski sabor na kojem su i rimokatolici učestvovali i tada je rimo-katoličko učenje da Duh Sveti ishodi i od Sina za-jednčki oglašeno i osuđeno kao jeres. Ne dugo na-kon toga Crkva je poništila taj sabor, jer su se našli u ćorsokaku prihvativši mnogo ranije rimokatoličku dogmu o Svetoj Trojici po kojoj su Duh i Sin jed-nosuštni Ocu i, pošto su jednosuštni, iz toga prizilazi da Duh ishodi i od Sina.
Raskolu, tj. podeli Crkve, uzork je neko neslaganje u vrhu uprave i to nije podela zbog nečijeg pog-rešnog ispovedanja vere, nije podela zbog jeresi. Kao dokaz tome evo Pravila iz Zakonopravila sv. Save koje je on po Pravilu Drugog vaseljenskog sabora održanog 381. prenio, istumačio i po tom Pravilu obavezao svoje episkope, sveštenike i čla-nove Crkve na sledeće:
"Правило 5. Западних епископа догма је да Оца и Сина и Светога Духа за једнобитне и за једно божаство исповедају, јер то изложивши, на сви-тку написаше. те да буде од свих добро прихва-ћено." [1]
Iz pomenutog dogmata o Svetoj Trojici, usvojenog od Crkve Rima i potvrđenog na Drugom vaseljen-skom saboru, proizilazi da filiokve za Pravoslavnu crkvu ne može biti jeres pošto Sveti Duh ishodi od Oca, dakle ishodi i od Sina jer su Otac, Sin i Sveti Duh jednosuštni (tako je u pravoslavnom Simbolu vere definisano). Samim tim tvrdnja da Sveti Duh ishodi samo od Oca za Crkvu je jeres, svejedno što je po u Pismu Isus rekao da od Oca ishodi (Jovan 15:26 ). To je i bio razlog da srpski patrijarh Porfirije marta 2024. prokune pravoslavne.
U Carigradu 879-880. bio je Osmi vaseljenski sabor na kojem su i rimokatolici učestvovali i tada je rimo-katoličko učenje da Duh Sveti ishodi i od Sina za-jednčki oglašeno i osuđeno kao jeres. Ne dugo na-kon toga Crkva je poništila taj sabor, jer su se našli u ćorsokaku prihvativši mnogo ranije rimokatoličku dogmu o Svetoj Trojici po kojoj su Duh i Sin jed-nosuštni Ocu i, pošto su jednosuštni, iz toga prizilazi da Duh ishodi i od Sina.
Evo po definicije Svetog Save šta je jeres, a šta raskol:
"Правило 1. Јеретик је онај ко је по вери туђ, а онај ко је по неком мање важном питању туђ – тај је расколник. Они, пак, непокорни који саку-пљају ове или оне – ти су лодцрковници који су се сами одвојили од Саборне цркве и, створивши другу. засебно се сакупљају. Крштење од јере-тика се не прима. а од расколника и од подцр-ковника – примa. " [2]
Da bi neko crkveno učenje bilo oglašeno za jeres, mora postojati zvanična odluka Vaseljenskog sabo-ra, a filiokve nikad od priznatih Vaseljenskih sabora nije oglašeno za jeres i zato su pravoslavci i rimo-katolici jedni drugima samo raskolnici , tj. šizmatici, a ne jeretici, krato rečeno: sve do Zakonika cara Dušana Rimokatolicizam i grko-nemanjićko PRA-VOVERNO KRSTJANSTVO jedna su Crkva.
U Dušanovom zakoniku Rimokatolicizam je defini-san kao LATINSKA JERES, a PRAVOVERNO KR-STJANSTVO imenuje se kao HRISTJANSTVO, da bi u moderno doba bilo nazvano PRAVOSLAVLJE. Ovde treba imati na umu da je car Dušan proglasio autokefalnu Crkvu sa prvim srbskim patrijarhom ne-zavisnim od romejske, odnosno grčke Crkve (nakon ubistva Dušanovog sina kralja Uroša, kralj Vukašin i knez Lazar ukidaju ovu autokefalnu srbsku Crkvu).
Podela, raskol ili šizma 1054. god. nije zbog jeresi, nego zbog neslaganja uprave u Vatikanu i uprave u Konstantinopolju, ali je i to opet usalgašeno Spo-razumom u Balamandu 1992. godine obostranim priznavanjem apostolskog prejemstava sveštenstvu i priznavanjem Svetih tajni. Ugovorom u Raveni 2007. god. kad su pomesne Pravoslavne crkve pri-znale papi staro kanonsko pravo prvenstva među patrijarsima.
Administracije su i dalje podijeljene jer papa traži da bude prvi nad patrijarsima, a ne među patrijarsima, tj. traži apsolutnu vlast nad patrijarsima i episko-pima, a ovima to ne odgovara jer bi im papa mogao komandovati, kažnjavati ih, svrgavati, raščinjavati i kad god poželi nekog od njih isključiti iz Crkve.
P.S. Iz Sarajevskog prepisa Zakonopravila Sv. Save (14. vek): ovo ne postoji u prepisima iz 13. veka, do-pisano je, falsifikovano! U prepisima iz 13. veka Rimokatolicizam nije jeres, nego Crkva, Zbog toga SPC nastoji da Savino Zakonopravilo u prevodu Miodraga M. Petrovića iz 2004. godine, a po pre-pisima iz 13. veka, postane nedostupno javnosti ka-ko na Internetu, tako u knjižarama i bibliotekama. Na internetskim stranicama Google Books i Internet Archive bila su po dva primjerka Petrovićevog pre-voda, ali su trudom SPC i njenih "poštenih vjernika" sve knjige krajem proljeća 2026. izbrisane.
..............................
[1] Miodrag M. Petrović, Zakonopravilo Svetoga Sa-ve; Eparhija žička, manastir Žiča, Manastir Žiča, 2004, str. 273.
[2] Ib. str. 499-501































.jpg)

.jpg)



.png)




.jpg)