Poredeći riječi jezika nekih plemena
američkih Indijanaca ispod citirani autor kaže:
“Gotovo su isključivo zaokružene na nekoliko govornih osnova veoma široke
rasprostranjenosti, kao što slijedi: 1. ata,
tata; 2. papa, sve sa značenjem otac;
1. ana, nana; 2. ma, mama, svaka
sa značenjem mater. Kao jedan primjer uzeo sam osnovu ata, tata. Dakota: ate (dijalekt
ata); Minnetaree: ate, tata,
tatish; Mandan: tata; Omaha: adi, dadi; Ponka: tade-ha; Aricaree: ate-ah;
Pawnee: ate-ish.
Tuscarora: ata; Cherokee: e-dauda; Eskimo-Greenland: ahtata;
Aleutian: ata; California, San
Miguel: tata; Mexico Aztec: teta; Otomi: ta, te; Yucatan,
Cakchequil: tata; centralnoamerički
Taraska: tata; Darien: tauta; istočni Peru, Mosa: tata; zapadni Paragvaj, Villela: tata.
Zapadna Afrika, Kongo: tat, tata.
Japanski dijalekt: tete; kineski dijalekt: tia.
Turko-tartarski, turski: ata; tatarski: ata, atha; Kunan: atta; Kazan, Orneburg, Kirgiz: ata; samojedski dijalekti, istočna
Rusija i zapadni Sibir: ata, atai, atja, tatai; finsko-ugarski,
laponski: attje; ugarski: atja.
Kavkaz, Kisti: dada; Baski (Pirinejske planine): aita. Indoevropski, sanskrit: ata, tata;
hindustanski: dada; latinski: atta, tatta; Grci: atta, tatta; Abanci, Albanija: at, atti;
Kalabrija i Sicilija: tata; keltski,
velški: tad; korniški i bretonski: tat; irski: daid; gaelik: daidein;
engleski (računajući po Skeat-su od velškog): dad, daddy; staroslovenski:
tata, moldavski: tata; rumunski: tate;
poljski: tatus; češki,
srpskohrvatski: tato, tata; litvanski: teta; pruski: thetis;
gotski: ata; starofrizijski: tate; starogornjonjemački: tato; staro-švedski: atin; švedsko ostrvo Runoe: dada.
Od sto četrdeset šest verzija
Oče naš navedenih po Adelungu u
slovenskoj, litvanskoj i teutonskoj porodici
u pedeset i jednoj je riječ otac
od iste osnove.” (1)
Svi ljudi i svi narodi na
svijetu potiču od tri Nojeva sina i svi su nakon biblijskog potopa vijekovima
govorili jednim jezikom, te se u svim jezicima svijeta još nalaze oblikom i značenjem
iste i slične riječi: čovjek je stvoren inteligentnom kreacijom, a nije postao
evolucijom!
..............................
(1) Andrew Woods Williamson, The Dakotan Languages,
and their relations to Other Languages; Ame-rican Antiquaria, January, 1882,
pg. 4-5.
No comments:
Post a Comment