HERMES TRISMEGISTUS – UTROSTRUČENI (KUBNI) HERMES

 

Sunce i vrijeme rotacije njegovih zona.

     Hermes je grčki bog Sunca, zapravo sunca, tj. Sunčeve svjetlosti. Njegovo grčko ime je Ἑρμῆς. Grčko ἕρμα je DRŽAČ, POTPORANJ, PODUPIRAČ, FOSNA (1), a grčko ΦΟΣ (FOS) znači SVJETLOST.

     Za Hermesa Trismegustusa, što znači Hermes Trostruki, postoje razne priče, kao npr. da je on egipatski bog Toth, da je Adamov sin Set, po nekima Adamov unuk, po nekima  je projektant i graditelj Velike piramide i svašta još. Istina je da je pod njeghovim imenom ukriveno drevno filozofiranje, znan je astronomije, matematike, geometrije i raznih vještina, a on je SUNČEVA SVJETLOST, tračanski rečeno GERMA: GERMA > HERMA > HERMES.

Da vidimo po grčkim slovima koja je brojna vrijednosi imena Ἑρμῆς:

E      Ρ      M    Η     Σ

5 + 100 + 40 + 8 + 200 = 353

Hermes Trismegistus znači Hermes Trostruki i Hermes Utrostručeni, Hermes Trostruki ili matematički rečeno HERMES NA KUB. Njegovo ime je broj 353: 

353³ = 43.986.977 = 10 dužina Sunčevog ekvatora. 

Oko Sunčeve ose ekvatorski dio Sunca napravi puni krug za 25 dana, tkz. Sunčeva diferencijalna rotacija (2). Tako izlazi da je brzina rotacije Sunca po liniji njegovog ekvatora 2,03643412 km u sekundi ili 1,265384642 milja u sekundi.

Evo da dodamo i ovo sve kao "slučajnost": stoti dio dužine Kraljeve odaje u Piramidi je 4,121316378 (inči). Dužina može da se kodira u mjerama vremena i obratno: 1 dan = 2,446586509 cm:

4,121316378 dana = 10,16637619 cm = 4,002510311 inči

Brojevi Solomonovog hrama: 120 (visina portala), 60 (dužina hrama), 30 (visina hrama), 20 (širina):

10,16637619 x 120 x 60 x 30 x 20 = 43.918.745,15 cm

 ³√43.918.745,15 = 352,817383 ≈ 353

Skein je mjera za užad: 1 skein = 109,728 metara:

4,121316378 dana = 10,16637619 cm = 4,002510311 inči:

109,728 x 4,002510311 = 439,18745,14

..............................

(1) Henry George Liddell and Robert Scott, A Greek-English Lexicon; Oxford: The Clarendom Press, 1883, pg. 580.

(2) Publication of the Astronomical Society of the Pacific;,  Vol. II, San Francisco,  Astronomical Society of the Pacific, 1890, pg. 78.