SATANA VANZEMALJAC, ISUS ĐAVO

        U Septuaginti za ĐAVO nekad piše σατάν (SATAN), nekad διάβολος (1). U Vulgati je SATAN (2), u Novom zavjetu je σατανᾶς prema Vulgatinom SATANAS (3). U Drugoj Kornićanima (12,7) je σατᾶν (4). Šta znači to ime?

     Kažu da SATAN znači PROTIVNIK, SUPARNIK i to značenje pripisuju hebrejskom ŚṬN (ŚĀṬĀN)  (5), ali nije bilo hebrejskog krajem stare i početkom nove ere, nego aramejski, niti u hebrejskom postoji i jedna druga riječ sa istim ili sličnim oblikom. Hebrejsko ŚĀṬĀN je starije SATAN, a biblijsko, tj. “hebrejsko” značenje ime je dobilo po judaističkom smislu PROTIVNIK JAHVEOV.

     Korijen riječi SATAN treba prvo potražiti u grčkom σατάν (SATAN), jer tvrde da je Septuaginta najstariji prevod Biblije Starog zavjeta. I gle: i u grčkim rječnicima tvrde da je to od navedene hebrejske riječi koja znači SUPARNIK, PROTIVNIK. Dakle to nije ni hebrej-ska ni grčka riječ. Ali, gle: grčko SATINE (σᾰτίνη) sa korijenom SAT (σᾰτ) znači BORNA KOLA. To je osnova iz imena SATAN  (6). Leteći tanjiri su i BORNA KOLA, jer su opremljeni oružjem. Grčko SATRA (σάτρα) je ZLATO, tj. SJAJ (7), a SATAN je LUCIFER, LUČONOŠA. Perzijsko SATRAP (σᾰτράπης) je UPRAVITELJ, NAMJESNIK (8). Sve ovo pokazuje da SATAN nije hebrejska ni grčka riječ, nego potiče iz nekog drugog jezika i to je srpski jezik: srpsko SAT je ŠESTOUGAONA ćelija pčelinjeg saća. Sanskritsko SAṬ, ṢAṬKA znači ŠEST (10). 

 Svaki šestougaoni dio pčelinjeg saća zove se “sat”.

I gledajmo sad ovo:  za englesko SATURDAY, subota, kažu da je od latinskog SATURNUS. To je ime druge po veličini  planete sa velikim prstenom, ali ono što neće da kažu je da je SATURN po redu ŠESTA planeta od Sunca: Merkur, Venera Zemlja, Mars, SATURN. Stara riječ za ŠEST je srpsko i sanskritsko SAT: SAT + UR-N > SATURN = ŠESTO OSVJETLJENJE (UR znači SVJETLOST).

Planete Sunčevog Sistema: Saturn je šesti od Sunca. Posti SAT znači ŠEST, po tom SAT planeta je dobila ime, isto kao i englesko SATURDAY nakon PETKA.

Na jednom od polova Saturna je šestougaoni SAT.

     Šta izvorno znači riječ SAT? To je ŠESTI dio dana: jedan dan ima ŠEST SATI, jedna noć ima ŠEST SATI. Vrlo SJAJNA svila zove se SATIN (11) ili SATEN, dakle SAT znači ŠESTI SJAJNI. SATURDAY je ŠESTI dan iza PETOG dana ili PETKA. Gali su pleme Briga Tračana, a na galskom SUBOTA je SATHAIRN (12), gaelik SATHUIRN (13):

a) SATHA, SATHU = ŠESTI;

b) IRN = VATREN, SJAJAN (perunika je “iris”).

    I evo: SAT + AN > SATAN. SAT je ŠEST, a sumersko AN je NEBO (14) (srpsko DAN ima AN). SAT AN znači ŠESTO NEBO ili ŠESTO SVJETLO, tj. sa šestog neba, šestog kosmosa, šeste dimenzije ili iz šestog svijeta.

“ω ON“ znači “Sušti, Onaj Koji Jeste ili Jahve”.

     Isus je sin Jahveov: “Давид говори: Рече Господь (Jahve) Господеви (Adonai) моему: моему: седи одесную мене, дондеже положу враги Твоя подножiе ногъ Твоихъ… Изъ чрева прежде денници родихъ Тя.” (15)

     Satan je Jahveov protivnik, dakle je i protivnik i Isusov, te se pitam da li su sva zla počinjena zadnjih 2000 godina učinjena u ime Jahvea i Isusa ili u ime Satane?

U ime Jahvea i Isusa, naravno, nebrojeno mnogo više zla učinjeno je radi Jahvea i radi Isusa!

     Drugo ime za Satanu je ĐAVO, latinski DIABOLUS, što je porijeklom od grčkog Διάβολος (16). Dakle su tu dvije grčke riječi:

1. Διά (διά)

2. βολος

Grčko Διά ili διά je englesko through sa značenjem KROZ, PREKO, POMOĆU (17). Grčko βολος je od  osnove βολ-, koja u βολίς znači baciti (18), u βολιστικός, ή, όν (βόλος) znači biti uhvaćen mrežom (19). Tako βολος  znači BACANJE ili ZABACIVANJE MREŽE (20). I evo citat iz Novog zavjeta koji jasno sve kazuje:

     “On je stajao kod Genezaretskoga jezera. Narod se nakupio oko njega, da sluša riječ Božju.

     Tada vidje dvije lađice, gdje stoje na obali. Ribari su bili izašli iz njih i čistili mreže svoje. 

     On uzađe u jednu od lađica, koja je pripadala Simonu, i zamoli ga, da malo otisne od kopna. Tada sjede i uze učiti narod iz lađice.

     Kad je bio svršio svoj govor, reče Simonu: "Izvezi na pučinu, i bacite mreže svoje, te lovite!"

     "Učitelju," odgovori Simon, svu noć smo se trudili, i ništa ne uhvatismo. Ali na tvoju riječ bacit ću mreže.

     Učiniše to i uhvatiše tako mnogo riba, da su im se razdirale mreže.

     Zato mahnuše drugovima svojim u drugoj lađici, da dođu i da im pomognu. I dođoše. Napuniše obje lađe, tako da su se gotovo potopile.

     Kad to vidje Simon Petar, pade Isusu pred noge i reče: "Gospodine, otidi od mene; jer sam čovjek grije-šan!"

     Jer je bilo obuzelo udivljenje njega i sve drugove njegove zbog ribolova, što su ga bili učinili;

     Isto tako i Jakova i Ivana, sinove Zebedejeve, koji su bili drugovi Simonovi. Tada reče Isus Simonu: "Ne boj se! Od sad ćeš ljude loviti." (Luka,51-10)

Simon, kojem je Isus rekao da će mrežom loviti ljude, je apostol Petar, osnivač crkve i njen prvi papa. I ko je đavo: Satana ili Isus, Satana ili Isusovi sljedbenci?

.................................

     (1)  William Smith, Dictionary of the Bible, Vol. II; New York: Hurd and Houghton, 1870, pg. 2846.
     (2) William Smith, Dictionary of the Bible, Vol. II; New York: Hurd and Houghton, 1871, pg. 1462.
     (3) Ibid.
     (4) Ibid.
     (5) Ibid.
     (6) Henry George Liddell and Robert Scott, ibid. pg. 1376.
     (7) Ibid.
     (8) Ibid.
     (9) Ibid.
     (10) Monier Monier-Williams, Ibid. pg. 1108.
     (11) Walter William Skeat, An Etymological Dictionary of the English Language, Oxford: The Clarendon Press, New York: Mcmillan & Co., 1893, pg. 526.
     (12) William Shaw, A Galic and English Dictionary, Vol. I; London: W. and A. Strahan, 1780.
     (13) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III; Herne Bay: E. Macdonald & Co., The Gaelic Press, 1902-, pg. 792.
     (14) Stephen Langdon, A Sumerian Grammar and Chrestomathy, Paris, Libraire Paul Geuthner, 1911, pg. 203.
     (15) Justin Popović, Dogmatika Pravoslavne Crkve, Tom I, Deo prvi - odeljak drugi, Bog u suštini: Trojičnost lica u jednosušnom Bogu – Učenje Svetog Otkrivenja i Svetog predanja.
     (16) Francis Edward Jackson Valpy, An Etymological Dictionary of the Latin Language; London: Printed by A. G. Valpy, 1828, pg. 122.
     (17) Henry George Liddell and Robert Scott, A Greek-English Lexicon; Oxford: The Clarendom Press, 1883, pg. 341.
     (18)  Henry George Liddell and Robert Scott, A Greek-English Lexicon; Oxford: The Clarendom Press, 1869, pg. 295.
     (19) Ibid.
     (20) Ibid.