SVOBODA I SLOBODA

        Definišući odrednicu “sloboda” P. Skok u svom Etimologijskom rječniku kaže:

        “Oblik svoboda je očita izvedenica na -oda (upor. svobota, Supr.), od ie., baltoslav. i praslav. pridjeva *svobt, koji se može rekonstruirati iz stcslav. svobbstvo ‘osoba’.” *

        Govoreći o postanku i značenju riječi “Gospod” rekli smo da se ova riječ sastoji od dvije riječi od kojih je druga sanskritska (protosrbska) riječ “bodha” što znači “znanje, pamćenje, opažanje, razumijevanje, svijest, osjećajnost, kazivanje, poučavanje, budnost, cvjetanje”.
I gle: svo-bodha > svoboda, tj. “svo znanje, svo pamćenje, svo opažanje, svo razumijevanje, sva svijest, sva osjećajnost, svo kazivanje, sva poučnost, sva budnost, svo cvjetanje”. To znači da ako je išta od nabrojanog od nekoga ili od države sakriveno ili zabranjeno, čovjek nema slobodu.

        “U stcslav. i u sjevernim slavinama općenit je oblik svoboda, u polj. pored 'swoboda' postoji i 'sloboda'. Taj oblik pozna i slovački. Dva su tumačenja varijante i/o- pored swa-. Jedni smatraju prvi starijim oblikom, a drugi mladim.” **

Oblik “sloboda” je od korijena “slo-“ iz riječi Slonce (Sunce), sloga, slon, slota, a sve riječi sa ovim korijenom znače “snaga, sila, moć”: slo- bodha > slobodha > sloboda.

        Dakle je sloboda snaga znanja, pamćenja, opažanja, razumijevanja, svijesti, osjećajnosti, kazivanja, poučavanja, budnosti i cvjetanja. Ako čovjek to nema ili mu je od nekoga uskraćeno, tu nema slobode.
         Dakle su oblici "svoboda" i "sloboda" isti po značenju, ali nisu potpuno isti po obliku
...................................
* Petar Skok, Etimologijski rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb, 1971
** ibid