Saturday, October 3, 2026

ISTINA ISPLAŽENOG JEZK BOGA SUNCA I BOGOVI LAŽI


Godine 1932. godine arheolog Miloje M. Vasić da-tira svoja otkrića na iskopavanju Vinče:

“Kulturni sloj u Vinči, moćan 10,5 m., imaće se, pre-ma tome, razdeliti, na osnovi karakterističnih odlika, u tanje slojeve kojima će odgovarati kraći vremenski periodi u vremenskom interval od oko 1600 godine pre Hr. do oko 600 godine po Hr.” [1]

Na Dan sv. Save 27. januara 1938. godine arheolog Miloje Vasić izriče svoje finalno datovanje Vinče:

“Moje datovanje osnivanja Vinče u doba prelaza iz 7. u 6. vek pre Hr. naišlo je na opoziciju drugih nau-čnika. Ostajući pri svome datovanju Vinče, ja ne mogu na ovom mestu, zbog oskudice prostora dis-kutovati tako krupno i vano pitanje o datovanju pre-istorijskih kulturnih predmeta i pojava u Dunavskoj Dolini.” [2]

Pošto su se svi predali lažima pa i Srbi, Vinča je od germanske škole datovana na 5500-3500 g. p.n.e.

Motiv isplaženog jezika na arjanskim, tj. tračkim, od-nosno kimerskim idolima Sunca i sunčanih božan-stava traje od Gobekli Tepe kulture, kulture Le-penskog Vira, Vinče, njoj bliskih i mladih kultura pa kroz sva vremena do kraja 19. vijeka na stećima u Srbiji.

Hrišćani i muslimani Balkana i cijele Evrope odriču se svog vedskog kulturno-istorijskog i duhovnog na-slijeđa jer se protivi unipolarnim globalističkim ideo-logijama njihovih lažnih bogova.

.............................
[1] Miloje M. Vasić, Preistoriska Vinča I.; Beograd, Izdanje Državne štamparije, 1932, str. 97.
[2] Miloje Vasić, Dunavska Dolina i Italija u gvoz-denom dobu; Starinar, Treća Serija, Knjiga XIII, Dr-žavna Štamparija Kraljevine Jugoslavije, Beograd, 1938, str. 30.

VINČANSKI ANTROPOMORFNI KRST (ANKH)

Koštani amulet vinčanske kulture, Medvednjak, Smederevska Palanka; Foto: Milorad Stojic, Najlepše lice neolita, HERAedu, Beograd, 2024.
Sumerski: ✳ = DINGIR = ZVEZDA; BLEŠTEĆI; NE-BESA; BOG.
Egipatski: ANKH = ŽIVOT.

KAKO JE DRUIDSKI ŠTAP PATVOREN U SAVINO ŽEZLO

Sa puta u Jerusalim sv. Sava je donio ovaj štap, navodno je to štap Save Osvećenog..

Jedini na svetu sačuvani druidski štap sa kristalnom kuglom na vrhu nalazi se u riznici manastira Mi-leševe, premda neki tvrde da se čuva u Istorijskom muzeju u Beogradu i vele da je ovaj štap Sava do-bio u Jerusalima kao potvrdu srpske arhiepiskopije, iako to ni jedan od Savinih biografa ne pominje ovaj štap.

Poznato je da su štapovi sa kristalnim kuglama bili deo opreme paganskih prvosveštenika, a takve ku-gle su i veštice koristile. Nije poznato da je bilo koji crkveni prvosveštenik imao žezlo sa kristalnom ku-glom jer je to rekvizit druida i vračeva.

Kao arhiepiskop sv. Sava je bio kanonski vrlo strogi ortodoksni zilot koji je slao vojsku na srbske staro-verce i krstjane dvoverce. I zamislimo takvog Savu da se šeta po crkvi i oko crkve sa žezlom sa kris-talnom kuglom za prizivanje onostranih magijskig sila i čudesa? Nema logike, zar ne? Suprotna je i kanonima i zdravoj logici!

Na vrhu štapa je hrastovi žir sa kapom u ruskom stilu sredine srednjeg veka ukrašena pravilno raspo-ređenim dragim kamenjam i filigranskim peltama, tj. srbskim ocilima. U sada pozlaćenom žiru je kugla od gorskog kristala. U potpuno pravilnom rasporedu celom površinom kugla je brušenjem ukrašena istih mera romboidnim simbolima kosmosa i Boga: ◆. Velika je misterija kako je geometrijski pravilno istih mera i čime u romboidne simbole glatko izbrušena cela površina kristalne kugle?

Monasi su originalni okov zamenili novim u koji su ugravirali himne sv. Savi i stihove Tropara Veznese-nju Gospodnjem. Ono što su se, da 'prostite, dobro zajebali, je da su iz srednjovekovnog Savinog vre-mena zvano i pisano ПPABOBѢPИЮ napisali ПPA-BOCЛABЇЮ: grčko ΟΡΘΟΔΟΞΙΑ (Ορθοδοξία) Sava prevodi i piše kao PRAVOVERJE, a termin PRA-VOSLAVLJE nije postojao u Savino vreme.

Bilo kako bilo, orginani druidski štap monasi su osa-katili, a novi štap pretvaraju "žezlo sv. Save" uvija-jući ga u još jedno "crkveno predanje", tj. u još jednu crkvenu laž. Da li je na fotografijama original i nje-gova malo drugačija replika, ne znam, ali po zvani-čnoj priči radi se o jednom štapu.