Nekropola u selu Lađevine (Vlađevine) kod Rogatice.
Stećak Radoslava Pavlovića
Grb porodice Pavlovića
"Najraniji podaci o stećcima potječu iz prve polovine XVI v. Poslanstvo austrijskog cara Ferdinanda I je 1530. god. putovalo u Carigrad preko Bosne. U sas-tavu poslanstva, kao tumač za naš jezik, bio je i Slovenac Benedikt Kuripešić, koji je na tome puto-vanju pravio bilješke, na osnovu kojih je napisao svoj poznati putopis. Poslanstvo je naišlo na selo Lađevine (Vlađevine) kod Rogatice, gdje se nalazi nekropola vrlo velikih i lijepo klesanih stećaka, od kojih dva primjerka imaju natpise. Kuripešić je opi-sao te stećke i njihove natpise. Bez obzira što je natpise pogrešno rekonstruirao, Kuripešićeve bilješ-ke, kao najstarije, imaju veliku vrijednost." [1]
"U petak, 16 septembra, polazeći iz Gračanice, putovasmo dosta dugo brdom Medenikom, dok ne dođosmo do nekih. velikih kamenih grobova. Odatle se uputismo prema Zelenom Pazaru ili Rogatici (Czelempasar)⁸³, turskoj varošici, i tu prenoćismo.
Na uzvišici ima pet vrlo velikih kamenih grobova . Ne samo mi, nego i sami Turci čuđahu se kako je tih pet velikih kamenova, četvrtasto istesanih, iznešeno na ovu glavicu. Tu leži vojvoda Radoslav Pavlović (Hercog Paulovitz von Radasel)⁸⁴, koji je nekada vladao u toj zemlji, njegova žena, jedan sin, njegov brat i vjerni mu sluga. Na velikom nadgrobnom ka-menu je istesan na srpskom jeziku i srpskiin pis-menima napis sa ovim mislima:
'Ja, vojvoda Pavlović od Radasela, (Radoslav Pav-lović), gospodar i knez ove zemlje, ležim ovdje u ovom grobu. Dok življah, ne mogaše me turski car nikojim junaštvom, ni kakvim darovima, pa ni bor-bom, ni velikom silom sa moje zemlje ni potisnuti niti pobijediti; još manje sam mislio da se odreknem svoje vjere. Bog mi je dao da sam mnogo puta po-bijedio Turke. Hvala Bogu i slava što vazda vjerovah što svoju zemlju ostavljam još u hrišćanskoj vjeri'.
Zatim, blizu pomenutog velikog groba, a na drugom mjestu, nalazi se drugi nadgrobni kamen, ali druk-čijeg oblika i ne toliko velik. Tu leži vjerni sluga re-čenog vojvode, koji je bio vjeran vitez. O njegovim junačkim djelima još mnogo pjevaju Bošnjaci i Hr-vati. Na kamenu je istesan krst i natpis na srpskom jeziku i srpskiim slovima, sa ovim mislima:
'Vojvodo Pavloviću, gospodaru moj, tebe ljubljah za svoga života, vjemom službom služah tvojoj glavi (služih tebi). Sada ležim mrtav pod tvojim nogama, јег hoću i u zemlji da sam ti. vjeran sluga. To si ti zaslužio, slavni i junački kneže, jer je tvoj mač za vjeru hrišćansku posjekao mnogog Turčina'.*" [2]
--------------------
⁸³Današnja varoš Rogatica, u dolini potoka Rakit-nice, sresko mjesto, u oblaeti sarajevskoj. Prvi put je. spominje Kuripešić 1530 gođine. Pod Turcima zvala ae Celebi-Pazar. U okolini ima mnogo rimskih i preistoriskih starina.
⁸⁴ "Radoslav Pavlović, bosanski vojvoda (1300—1441). Sin Pavla Radenovića. jedan od najjacih bo-sanskih velikana onog vremena. U njegovoj vlasti bila je trebinjska oblast 'a pola Konavala, i kraj od Konjica sve do Orlova sa Vrhbosnom, a na istoku sve do Drine sa Dobrunom. Za vrijeme svoga ratovanja sa Dubrovnikom zbog prodanog dijela Konavala, pozove Turke u pomoć, koji su se poslije aktirno miješali u bosanske stvari. Onih pet grobova su: Radoslava Pavlovića, njegove žene Teodore, sina Ivaniša, brata Petra i nepoznatog vlastelina, viteza iz njegove pratnje." [3]
* "Koji je to vitez, ne zna se. Neki (kao Matković) misle da je to Radoje Zivinčić." [4]
.............................
[1] Šefik Bešlagić, Stećci - kultura i umjetnost; Sarajevo, Veselin Masleša, 1982, str. 11.
[2] Benedikt Kuripešić, Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku I Rumeliju 1530; Svjetlost, Sarajevo, 1950, str. 28-29.
[3] Ib. str. 29.
[4] Ib. str. 30.
No comments:
Post a Comment