MASLENICA - PRAZNIK PROLJETNE RAVNODNEVICE

 

MASLENICA je praznik srbskih sljedbenika Sunca i praznovala se u čast početka proljeća. Pošto je njihov kalendar pratio petodnevni ciklus vremena od PRVOG do PETOG DANA, tj. od hrišćanskog PO-NEDELJKA do PETKA, novo kalendarsko kolo boga KOLEDA počinjalo je smrću STAROG KOLEDA, a ROĐENJEM MLADOG KOLEDA BOŽIĆA SVARO-ŽIĆA u podnevu dana kratkodnevice, tj. prvog dana zime. 

Od dana Rođenja Božića Svarožića (kraće: BO-ŽIĆ) na prvi dan zime do prvog dana MASLENICE navrši se 17 petki, tj. sedamnaest perioda po pet dana i to je 85-ti dan od Božića. Bivši istočni Srbi (Bugari, Rusi, Rusini, Malorusi, Belorusi i Ukrajinci) slave MASLENICU zadnje nedjelje pred početak Velikog vaskršnjeg ili Časnog posta. Tako zbog kalendara crkvene pashalije to ponekad pada u vrijeme jake zime i ove 2025. godine MMASLENICA je 23. (10.) februara, 26 dana prije proljeća. Iduće 2026. hrišćanska MASLENICA pada na 16. februar i to je polovina zime. Time je hrišćanska MAS-LENICA odstupila od Božije istine prirodnog kalen-dara i to je praznik forme bez izvorne duhovne i metafizičke suštine, lažni praznik i obični folklor.

Po čemu je MASLENICA dobija ime i šta ime znači? Vidimo da je to složena riječ od osnova MAS + LEN i sufiksa -ICA, dakle je to ženski rod, a muški glasi MASLEN. Prvo ćemo o osnovi MAS i njenim sro-dnim značenjima u leksikom srodnim jezicima.

Osnova MAS u perzijskom:

- MĀST = KISELO MLIJEKO [1];
- MĀS = MJESEC, MJESEČINA [2];

Od MAS je MAZ:

- MĀZ = PUKOTINA NA ZIDU, VRATA; ZUČ; ŽIR; PLETENICA, PERČIN; SAVIJENO; ZAMAZANO MASTILOM, DIO MASTILA [3];

- MĀZÛ = ZUČ; ŽIR, DRLJAČA; KIČMA [4];

- MĀZA = KIČMA [5];

- MĀZĀR = APOTEKAR [6].

Dakle: ljuto (kiselo), svjetlost (mjesec, pukotina, vra-ta), žuto (žuč); držač (kičma); zraka (pletenica, per-čin); žir (plod hrasta, hrana, drvo Sunca); savijeno (ekliptika); mastilo (znak, biljeg, slovo); lijek, zdrav-lje (apotekar). Ima li i jedno značenje da smisom nije vezano za Sunce? Nema!

Osnova MAS u arapskom: MAS > MAZ:

- MĀZĪ = ODVOJITI [7];
- MĀZIH = ŠALJIVDŽIJA, VESELJAK [8];
- MĀSIع = BLJEŠTAVO, SJAJNO [9].

Osnova MAS u galskom:

- MAS = MAST, DEBLJINA, MASA, MASIVNOST [10]; 
- MAS = ŽIR; RESA, REHA, REJA, KIĆANKA, KITA [11]; 
- MAS = SUNCE [12]; 

Galsko MAS je značenjem isto galskom MAG [13] sa značenjem PLUG [14]. I kao što vidimo, i u galskom se sve odnosi na Sunce, njegov prinos i zrake.

Osnova MAS u gaeliku: MAS = ODLIČAN, NAOČIT, ZGODAN [15]. 

Osnova MAS u velskom: MAS = NAPREDAK [16]. 

Od osnove MAST (grčki: μαστ-) izvedeno je grčko MASTÓS (μαστός): SISA, DOJKA. Englesko MAST je bukovi ŽIR; JESTIVI ŠUMSKI PLODOVI [17] nje-mačko MÄSTEN znači PREDEBEO [18], englesko MASTER je STARJEŠINA, GOSPODAR, UČITELJ i to je zbog toga što je galsko MAS značenjem isto galskom MAG koje je dalo latinsko MAGNUS, MA-GISTER (sve potiče od MAH).

I pazimo sad: galsko MAS istog je značenja kao i galsko MAG sa značenjem SILA, SNAGA. MAST izdvojena iz mlijeka je MASLAC. Pošto galsko LAC znači MLIJEKO [19], MASLAC bukvalno znači SNA-GA MLIJEKA. 

MAŠINA je POKRETAČ: MAS-INA > MASINA > MA-ŠINA. 

Tako MAST tijelu daje SNAGU, Zemlji i životu na njoj SUNCE daje pokretačku SNAGU i, kao vidljiva slika nevidljivog Boga, SUNCE je MAG, MAS, MA-STER i MAŠINA Sunčevog sistema.

Zašto bivši Srbi Bugari, Rusi, Rusini, Malorusi, Be-lorusi i Ukrajinci imaju MASLENICU, a kod bal-kanskih Srba nema MASLENICE? Ima, ima, ali od crkve izapiranjem pameti i pamćenja sakrivena je srbska MASLENICA iza crkvene laži. Za ri-ječ MASALA kod kosovskometohijskih Srba, Skok tvrdi da je "balkanski turcizam":

 "MASALA f (Vuk, Srbija, Slavonija, Turska Hrvat-ska) = masala (Kosmet) 'baklja, faklja, zublja, fe-njer'." [20]  

MAS > MASA > MASALA = LUČA, BAKLJA, FAK-LJA, ZUBLJA, FENJER.

"MASAT m (18. v., Vuk) 'ognjilo, ocilo'." [21] 

Izvorno značenje osnova MAS je VATRA, OGANJ i otuda u srbskom nazivi MAŠA i MAŠICE, metalne alatke za zahvatnje ŽERE. Jedan od narodnih na-ziva za STEĆAK je MASET [22], MASE, MAŠ-ET [23]. BAJKA je MASÂL [24] i odatle riječ MASLA (izmišlja, laže).

Gaelik MAS u srbskom je MES koje nosi i sljede-ća  značenja: 

- MES > MESAN > UMESAN > UMEŠAN = UMJE-ŠAN = VJEŠT, BISTAR, KREATIVAN;

- MES > MESO = SNAGA. 

MAS je u nazivu biljke MASLAČAK, kod nekih MA-SLIĆ, kod nekih MESÉLJ [25]. Dalmato-romanski leksički ostatak MASUR je ZDJELA, kod Slavonaca je MESIUR, starosrbsko MISUR [26].  Osnove MAS, MES i MIS su sinonimi.

Za MESO Česi kažu MASO, Slovaci govore MÄSO. Ovo MAS u MASO i MÄSO, sa značenjem MOĆ, SILA, SNAGA, POKRETAČ, je u srbskom je MES u MESO i ovdje je tajna srbske MASLENICE: ono što je u crkvenom kalendaru kod Bugara, Rusa, Malo-rusa, Belorusa i Ukrajinaca na zadnju nedjelju pred Veliki post MASLENICA, to je u crkvenom kalendaru kod Srba MESOPUSNA nedjelja:

MESO + PUSNA > MESOPUSNA

Galsko PUS u MESOPUSNA znači isto što i galsko PAS, PES, PIS, POS sa značenjem BAL, KRUG, GLAVA, tj. SUNCE [30]:

PAS = PAS, POJAS; PUS > PUSA = POLJUBAC; PUS > PUSTO = BEZ IČEGA, SAMO, ČISTO; PIS > PISATI; POS > POSNO = ČISTO.

U crkvenoj MESOPUSNOJ nedjelji maskirana je prehrišćanska MESNA PETKA, To je od ilirskog MES koje je osnova u talijanskom MEŠTAR: 

MES > MES-TAR > MESTAR = MEŠTAR = MAGISTAR, UČITELJ, MAJSTOR [27] = MASTER. 

Tako je od MES izvedeno MEST i to je MAST [28]. Osnova MES u MEST isto je što i MAS [29] u MAST, isto što i osnova MIS u MISAL (> misao) i MISA  (liturgija).

I da zaključimo: praznik MASLENICA, srbska ME-SNA PETKA, pada na peti dan prije prvog dana proljeća, tj, peti dan prije proljetne ravnodnevice, 17-ta petka od prvog dana zime.

Zadnja nedjelja pred Veliki post je SIROPUSNA, Crkva kaže da je to prestanak jedenja SIRA, "otpuštanje" jedenja BELOG mrsa, kao da Srbi go-vore: "Otpusti sir!" Zaista, vrlo podesna manipula-cija istinom! SIR je dobio ime po BELOJ boji, jer galsko SIR znači što i galsko SAR, SER, SOR, SUR, HIR [31] sa značenjem BAL, BEL, SUNCE:

SIR > SIRBI, SAR > SARBI, SOR > SORBI, SUR > SURBI, HIR > HIROVIT.

Od osnove SIR je latinsko SIRIUS = UŽARENO, ŽAREĆE, BLJEŠTEĆE.

PRVI DAN PROLJEĆA je SIROPUSNA PETKA, BELOSUNČANA, BELOZARNA PETKA, VELIK-DEN, VELESOVDAN (16. mart 2025.).

..............................

[1-2] Francis Johnson, A Dictionary, Persian, Ar abic and English; London: Wᴹ. H. Allen and Co.,1852, p. 1080.

[3-6] Ib. p. 1079.
[7-8] Ib. p. 1079.
[9] Ib. p. 1080.
[10-13] Jean-Baptiste Bullet, Mémoires Sur La Langue Celtique, Tome III; Besançon: Claudi-Joseph Daclin, 1759, p. 144, 125.

[14] Ib. Tome III, p. 90.

[15] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II, Her ne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902 , p. 635.

[16] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh: Printed and published by Thomas Gee, 1832, p. 330.

[17] Walter William Skeat, An Etymological Dic-tionary of the English Language; Oxford: The Cla-rendon Press, 1888, p. 357.

[18] Ib.

[19] Jean-Baptiste Bullet, Ib, p. 65.

[20] Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga II; JAZU, Zagreb, 1972, str. 385.

[21] Ib. str. 381.

[22] Ib.

[23] Šefik Bešlagic, Stećci - kultura i umjetnost; IRO "Veselin Maslesa", Sarajevo, 1982, str. 32.

[24] Petar Skok, ib. str. 381.

[25] Ib. str. 382.

[26] Ib. str. 385.

[27] Vladimir Mažuranic, Prilozi za hrvatski pravo-povjestni rječnik, Svezak V, Zagreb 1914,Izdala Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1908-1922, str. 648.

[28] Ib.

[29] Ib. str. 647.

[30] Jean-Baptiste Bullet, Ib, p. 283.