
Pokušaji učenih crkvenih ljudi da po Septuaginta Bi-bliji utvrde godine od stvaranje svijeta do 1. god. hri-šćanske ere:
• Mučenik Justin (pogubljen 164. godine): 5000 go-dina;
• Theofil, episkop Antohijski (umro 181.): 5529 godi-na;
• Klement Aleksandrijski (oko 194): 5624 godina;
• Maksimus Mučenik (oko 196.): 5501 godina;
• Episkop Hipolitus (početkom 3. v.): 5800 godina;
• Julijus Afrikanus (oko 221.): 5500 godina;
• Origen: 4830 godina;
• Kiprijan Kartaginski (oko 250.): 5750 godina;
• Hesikius, episkop egipatski (293. godine): 5956
godina;
• Isidor Hispalensis (oko 304.): 5210 godina;
• Laktantius (staratelj konstantinovog sina, oko 306.): 5801 godina po dr Halesu, dok Rasel tvrdi da Laktanius broji 5500 godina);
• Euzebijus Cezarijski: 5200 godina (po Raselu);
• Sveti Avgustin: 5330 godina;
• Epifan Salamijski (oko 306.): 5049 godina
• Ambrozije, biskup Milanski, (oko 309.): 5600 godi-na;
• Julijus Hilarion (oko 397.): 5530 godina;
• Isidor Pelusijumski (oko 412.): 5336 godina;
• Sulpitius Severus (oko 420.): 5469 godina.
Kroz sve vijekove od početka hrišćanske ere do 700. godine prosjek izračunatih godina od stvaranja Adama do Hrista je 5500 godina.
"Godine 691., održan je Vaseljenski sabor u Kons-tantinopolju i u njegovim zabilježenim aktima stoji da su se članovi ovog sabora okupili u carskom gradu u godini svijeta 6199.; † što stvaranje svijeta stavlja u 5508 godina prije Hrista." [1]
I evo: kad se na ovih 5508 doda sadašnja 2026. god., to je 7534. godina.
Prvi srpski istorijske spis datiran ovom kalendarom je zapis župana Stroje iz 1114. godine [2]. Ovaj ka-lendar grčke Ortodoksne crkve Sveti Sava je 1196. godine proglasio službenim kalendarom države Ne-manjića, iako je korišten i po drugim srpskim obla-stima.
Ono što je nepobitna istorijska činjenica jeste da tog kalendara nikad i nigdje nije bilo prije 691. godine, dakle to ni po čemu nije izvorni srpski kalendar, a ko god to tvrdi, pas je i laže k'o pas.
..............................
[1] Rev. Nathan Rouse, A Dissertation On Cacred Chronology; London: Longman, Brown, Green, and Longmans; Wednesbury: C. Britten, 1856, pg. 18 – 21
[2] Franz Miklosich, Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii; Viennae, Apud Guilelmum Braumüller, 1858, I (str.1)

No comments:
Post a Comment