OTKUD SUMERSKI IDEOGRAM U MANASIJI

Kad su hrišćani gradili svoje crkve i manastire, čes-to su ih gradili na temeljima mnogo starijih prehri-šćanskih svetilista ili su uzimali građu sa građevina prehrišćanskog vremena. Tako se desilo da je za nadvratnik južnog ulaza crkve Svete Trojice u ma-nastiru Manasija dospio kameni luk sa solarnim sim-bolima i sumerskim ideogramom fonetske vrijedno-sti GU, GUD. Iako sam 2016. godine u e-knjizi "Ka-lendar svijeta" opisao ovaj nadvratnik, ovdje ću is-praviti grešku u tumačenju redoslijeda reljefnih sim-bola i objasniću svrhu tu uklesanog sumerskog ide-ograma GU.

Izvorni smisao ideograma GU znači BIK [1], šire značenje je MJESTO, BORAVIŠTE, OBLAST, ZEM-LJA [2]. Ideogram pripada prvom ideogramskom pi-smu Sumeraca između 3300 do otprilike 2200 godina st. ere [3] i potisnuto je klinastim pismom. Po hronologijama Velike piramide i standardne Biblije to je vrijeme oko biblijskog potopa 2625-2626. go-dine st. ere.

Na luku neba iznad vrata crkve Svete Trojice u Ma-nasiji sumerski ideogram GU (GUD) sa značenjem BIK predstavlja mjesto zodijačkog znaka sazviježđa BIKA u kojem je od oko 4443. do 2296. godine stare ere bio proljetni ekvinocij, tj. proljetna ravnodnevica prvog sa prvim danom proljeća Simbol tog proljet-nog dana je krug neba sa Suncem strelovitih zraka iznad ideograma GU.

U sredini najvišeg dijela nebeskog luka je kolo-vratna svastika kao simbol ljetnog solsticija, simbol vidovdanske dugodnevice prvog dana ljeta, a desno i niže od svastike je cvijet Sunčevog drveta života poznat i kao Perunov znak, znak boga ljeta, boga munja i gromova.

Otkud sumerski ideogram u Manasiji i da li ima veze sa vremenom nastanka kamenog reljefa sa repti-o-idom u zidu crkve Presvete Bogorodice u Orahovcu kod Đakovice na Kosovu i metalnom figurinom Van-zemaljca sa Hisara kod Leskovca (slike ispod).

 

..............................
[1] Stephen Langdon, A Sumerian Grammar and Chrestomathy, Paris, Libraire Paul Geuthner, 1911, pg. 273.
[2] Laurence Austine Waddell, The Indo Sumerian Seals Deciphered, London: Luzak & Co., 1925, pg. 65.
[3] Ib. pg. 24.