SEMARGL KOD SRBA I RUSA

Studenica: Semargl u luku iznad ulaza u hram Presvete Bogorodice.  

 

 Za crkvene lažove ovo je "stvorenje isplaženog jezika uhvaćeno u zamku Mrakodršca", a to je krilati pas-ptica okružen vinovom,lozom kao simbolima nicanja, rasta i plodnosti. 

 

Na glavi Semargla su spirale, svim simbolozima plameni simboli vatre i svjetlosti.

 

Simbol neba kao dio kruga velikog bakrenog svijećnjaka u Dečanima sa motivima Semargla. 

Dva Semargla oko lozom ispletenog solarnog krsta na svijećnjaku u Dečanima.

 

Semargl u Dečanima 

Jedan od dečanskih Semargla. 

 

Semargl u vrhu loze drveta života plete triskel, simbol Trojstva prvog dana ljeta (iluminacija iz Miroslavljevog jevanđelja).

Krilati Semargl na stećku bosanskog kneza Radoja (Toplik, selo Zabrđe, Tarčin, Bosna).

 

Semargl kod Rusa na stupu Černigivskoga sabornog hrama iz 12. vijeka i sa tverske narukvice 12-13. vijeka (Борис Рыбаков, Язычество древних славян, Академический проект, 2021, стр. 458). 

 

Iznad je Semargl u Dečanima, iznad Semargl sa tverske narukvice 12-13. vijeka (Борис Рыбаков, Язычество древних славян, Академический проект, 2021, стр. 458).

U današnje vrijeme frankeštajn-GMO hrane treba da obnavljamo sjećanje u božanskog Semargla prirode kao simbola čuvanja i zaštite autohtonih vrsta sjemena.

U manastiru Studenica, zvanično od ktitora Stefana Nemanje, i u manastiru Dečani, navodno zadužbina sina Nemanjinog Stefana Prvovenčanog, ostali su sačuvano prikazi Semargla iz prenemanjićkog srpskog starovjerstva i krstjanskog dvovjerstva.

U Studenici Semargl je u prikazan na tri mjesta u kamenoj plastici luka nad ulazom u hram Presvete Bogorodice. Za popovsku laz to je "stvorenje uhvaceno u zamku Mrakodrsca", tj. Đavola. Svako normalan moze da uporedi izgled ovog Semargla sa Semarglima is ruskih hramova 12. vijeka. Luk sa Semarglima i ostalim fantastičnim bićima biljnog svijeta stare srpske vjere svjedoče da Studenicu iz temelja nije podigao Nemanja, nego ju je samo renovirao, možda i dogradio.

U Dečanima Semargl je u bakrenim reljefima velikog kruga manastirskog bakranog svijećnjaka (polijeleja) sa nosačima sa srpskim ocilima sarmatsko-skitskog tipa.

Treći prikaz Semargla je na jednoj slici u Miroslavljevom jevanđelju (Miroslav je bio dvovjerac, krstjanin), četvrti je na stećku bosanskog kneza Radoja na lokaciji Toplik u selu Zabrđe kod Tarčina u Bosni. Za ovog Semargla Š. Bešlagić tvrdi da je vuk, ali prećutkuje krila tog "vuka" [1].

U prilogu su i fotografije Semargla sa nakita ruskih jazičnika i iz crkava ruskih dvovjeraca 12-13. vijeka [2]. Uporedite izgled srpskog Semargla sa ruskim i sve će vam biti jasno, ali neki od vas će se napraviti mutavi kao i srpska naučna i medijska javnost, koji sve to podlo prećutkuju i lukavo kriju "Hrista radi".

..............................

[1] Šefik Bešlagić, Stećci - Kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971. str. 167.

[2] Борис Рыбаков, Язычество древних славян, Академический проект, 2021, стр. 458.