SAKALIBA (arapski: صقالبة, romanizirano: ṣaqāliba; jednina arapski: صقلبي, romanizirano: ṣaqlabī) je ter-min koji se u srednjovjekovnim arapskim izvorima koristi za označavanje SLAVENA:
“Najraniji pomen dolazi u prvoj polovini petog vijeka. Σκλάβοι/Sclavi alternativno kao Σκλαβηγοι/Sclavini. Od grčkog došlo je arapsko Saqlab (množina Sa-qāliba) u sedmom vijeku. Semantički pomak na 'rob' je kasniji zapadnoevropski razvoj;...” [1]
U grčkom Σκλάβ, Σκλάβοι, Σκλαβηγοι ne znači ROB, jer tih riječi u tom obliku sa tim značenjem u grčkom je ziku uopšte nema, dakle je tvrdnja da grčki nazivi SLO VEN i SLOVENI znače ROB i RO-BOVI je laž Zapada, cionističko-iluminatska laž kroz Bečko-berlinski školu.
Ovdje ćemo o nazivama SAKLAB i SAKALIBA, o arapskim nazivima za SLOVEN i SLOVENI i poči-njemo od hetske riječi SAKI:
“Jedina važnost koja se pridaje hijeroglifu ruke koja pokazuje na lice je to što označava prvi slog riječi saki što znači vrhovni poglavar ili car.” [2]
Osnova u hetskom SAKI je SAK koje je u srpskom preko SAKA dalo ŠAKA. Stisnuta SAKA je GLAVA u koju može da se SAKRIJE dukat.
Skiti su poznati pod imenom SAKA, SAKAE, jer su bili i ostali GLAVARI, POGLAVARI. Baskijsko ZAGI znači GLAVAR [3], japansko SAKI znači NAPRI-JED [4]. Bilo u samoodbrani, bilo u napadu ŠAKA je ŠTIT, grčko SAKOS (σάκος) je ŠTIT.
A sad pogledajmo arapske riječi sa korijenima SAK- i SAQ-:
- ṢAKL, polirati, sjajiti [5]
- ṢAKAL, Poljak [6]
- ṢAKLAT, polir [7]
- ṢAQĀL, polirati; polirano, sjajno, bljesak [8]
- ṢAQQĀL, polir [9]
- ṢAQĀLIBAT, Sloveni, Rusi, Skiti [10]
- ṢIQĀLAT, poliranje [11]
- ṢAQL, polirati, sjajiti; sjaj [12]
- ṢIQLAB, bijel; crven; Sloveni, Rusi, Skiti [13]
- SAKR, grijanje sunca; soko [14]
- SAKL, SUKL, Poljak [15]
- SIKĀLAT, usjajiti [16]
- SIKLĀB, Slaven, Rus, Skit [17]
- SAKĀLIBAT, Slaveni, Rusi, Skiti [18]
- SIKĀLAT, poliran, sjajan [19]
- SAKB, udariti šakom, klapiti [20]
- SAKL, polirati, sjajiti [21]
- SAKRAT, Sunčevo grijanje [22]
Korijeni ṢAḲ, SAḲ, ṢAQ, ṢIQ, SAK i SAC sa LIB, LAT i LAB daju značenje SJAJNA GLAVA i SJAJ-NE GLAVE, odnosno SJAJNI GLAVAR i SJAJNI GLAVARI, jer je i Sunce SAKALAB, tj. SJAJNA GLAVA ili SJAJNI CAR i ono SAKLI, tj. CAKLI, od-nosno SJA nad svima:
“U Homerovom nabrajanju trojanskih saveznika, Sayce naglašava da ime Άλιζῶνες (Il. ii. 856) može da se veže sa Halis, dakle Hetiti. Oni su došli τηλόθεν ἐξ Άλύβης, ὅθεν ἀργύρον ἐστί γενέθλη, ‘oni iz daleke bjehu Albie, rudnika srebra’ (Bulgar Ma-den?). Ovo ime, iako nije mjesto, može se porediti sa Khalupu, Aleppo, i oboje sa Χάλυβες. cf. La-garde, Beitr. zur baktr. Lexi cog., p. 14. Themis-tagoras, citiran u Έπιμερισμοί, kaže da je Άλύβη Likija. U Odiseji (XI, 521) se spominje Κή τειοι, pod njihovim kraljem Telefusom, južno od Troje, sup-rotno od Lezbosa. Syce opet identifikuje njih sa He titima.” [23]
Pogledajmo iznad Homerova spomenuta imena:
• Άλιζῶνες = ALIZONES = ALIZONI
• Χάλυβεσ = KHÁLIBEO = KALIBEO
• Αλύβη = ALÍBE = ALIBE, ALIBI Arapi su Slovene zvali SAKALIBA, što je skoro iden tično imenu Χάλυβεσ (KHÁLIBEO, KALIBEO). Govore neki da je to arapsko SAKALIBA samo prevod grčkog SKLAV, sa značenjem ROB, ali nije tako, lažu. Evo: SA + KAL-IBA.
Arapsko SA znači ČAST [24], arapsko KĀL je RI JEČ, SLOVO [25]: SAKALIBA znači ČASNO-SLOVNI i SAKALIBA je arapski bukvalni prevod imena SLAVENI, SJAJNI, jer SLAVA je SJAJ, SVJETLOST, To je istog značenja kao HETI, GETI, GOTI, ILIRI, TRAČANI, SKITI, VENDI, VENETI, GOMERI, KIMERI, SERDI, SARDI, SERBI, SURBI, SORBI, SIRBI, SELTI, KELTI, GALI...
..............................
[1] A. P. Vlasto (Alexis Peter Vlasto), The Entry of the Slavs into Christendom: An Introduction to the Me dieval History of the Slavs; Cambridge, The University Press, 1970, p. 320
[2] John Campbell, The Hittites, their Inscriptions and their history, Volume I; Toronto: Williamson & Co., 1890, p. 67.
[3] Ib.
[4] Ib. p. 68.
[5-7] John Richardson, A Dictionary, Persian, Ara-bic, and English, Vol. I; London: Printed by William Bulmer & Co., 1806, pg. 594.
[8 – 13] Francis Joseph Steingass, A Comprehen sive Persian-English Dictionary, London: Sampson Low, Marston & Co. London; Thirdh Reprint: Pub-lished by Gautam Jetley, New Delhy, 2005, pg. 790. ISBN: 81-206-0670-1
[14-22] Francis Johnson, A Dictionary, Persian, Ar abic and English; London: Wᴹ. H. Allen and Co.,1852, pg. 705, 789, 1073.
[23] Arthur Ernest Cowley, The Hittites; London: Humphrey Milford, Oxford Univeristu Press, 1920, pg. 23.
[24] Francis Johnson, A dictionary, Persian, Arabic, and English; London: Wᴹ. H. Allen and Co., 1852, pg. 672.
[25] Ib. pg. 945.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
