DAMASTINON (DAMASTION) JE CARIČIN GRAD

Strabon piše: 194 "Dalje iznad Epidamnosa i Apo-lonije, sve do Kera unskih planina, borave Vulioni, Taulanti, Parthini i Brigi. Tu negdje u blizini su rud-nici srebra Damastiona." [1] 

Keruanske planine su na teritoriji ilirskih Kerauna (Ce raunii, Rašani) i to su današnje PROKLETIJE, jer Stra bon kaže IZNAD EPIDAMNOSA i APO-LONIJE. 

Sanskritsko DAMA znači DOM, KUĆA [2], galsko DAM je GOSPODAR [3] i sinonim je galskom DOM: DOM, GORAVIŠTE, GOSPODAR; SUNCE [4]. U sklo pu grčke mitologije James G. Frazer u svojoj “Zlatnoj grani” pominje DAMIU, božanstvo ženske moći u gradu Troezenu na Peleponezu [5].

Perzijsko DAM je DAH, ŽIVOT; VATRA, TOPLOTA; KRV; PONOS; UŽITAK; VRIJEME, TREN; SUŠA; OŠ TRICA (sablje); ŠILJAK (koplja) [6]. 

Arapsko DAM, DAMĀ znači KRV, ŽIVOT [7]; perzij sko DAMAR je KORIJEN, ŽILA; DAH, ŽIVOT [8]. Za srpsko DAMAR, Petar Skok tvrdi da je turcizam [9], ma da dvije oblikom i značenjem iste riječi mogu postojati u dva i više jezika iz nekad zajedničkog protojezika. Uostalom, osnivači Perzije su Kelti Par-si (Persi), a Kelti su isto što i Kimeri, tj. Tračani. 

Perzijsko DAMĀGH je PALATA [10], ilirski DAMA-STION je GRAD, a palate su unutar grada.

Zapisano na grčkom DAMASTION je Δαμαστίῳ i Δαμάστιον, ali na kovanicama iz DAMASTIONA pi-še DAMASTINO(N), DAMASTINON. Godine 1923. mještanin iz sela Kutina kod Leskovca pronašao je 100 kovanica damastinonskih tetradrahmi sa natpi-sima ΔΑΜΑ-ΣΤΙΝ-ΩΝ [11]. DAMASTINON je izvor-no ime grada. To je složenica od tri keltske, tj. tra-čanske, odnos no ilirske riječi: 

 1. DAMA 

 2. STIN 

 3. ON  

 1. Riječ DAMA je imenica ženskog roda, a oblik mu škog roda je od DAM. DAMA znači GOSPO-DARICA, GOSPOJA, GOSPA; DAM je GOSPO-DAR, GOSPOD. DAMA je DAMARA, DAM je DA-MAR.

DAMAR je DAH, ŽIVOT; VATRA, TOPLOTA; PO-NOS; KRV; UŽITAK; VRIJEME, TREN; SUŠA; OŠ-TRICA; ŠILJAK. DAMARA je sve to isto, samo je žensko i jasno je šta je najstariji izvorni smisao: DAMAR je BOG, a DAMARA je BOGINJA; BOG je DAM, DAMA je BO GINJA, GOSPOD i GOSPA, NEBESKA DOMAĆICA, MAJA: 

 DAM > TAM 

Galsko TAM sinonim je galskom DAM: BAL, SUNCE [12]: 

 b) DAM > DAMUZ > TAMUZ = SUNCE [13] 

 c) DAM > DAMAR > TAMAR > TAMARA 

 Sumersko DAM je BRAČNI DRUG: MUŽ, ŽENA [14]: 

 "...ali žena boga zvala se Dam, što bi moglo biti izvor našeg Dama, riječi koju su koristili Kelti i prevodioci i Septuaginte.” [15] 

 Po sumerskom DAM je BRAČNI DRUG bilo da je muž ili žena i ovdje riječ DAMA označava ženu, supru gu. Čuvena je pariska katedrala Notre Dame i.sve je povezano sa ADAM i ADAMA, pa i dalje od toga, sve do početka stvaranja i do Boga i Boginje Vode. U su merskoj mitologiji EA, bog vode, imao je ženu sa ime nom DAM [16].  

2. Druga riječ u imenu DAMASTINON je STIN. U ri ječi je keltsko TIN, koje je značenjem isto keltskom TAN, TEN, TON, TUN i to je VATRA [17] (u srpskom vatra još TINJA). Prefiks S ispred TIN daje srpsko ik avsko STIN > STINA, ekavsko STENA, što je u gals kom STIGN sa značenjem STIGNUTO, STEG-NUTO, TVRDO, ČVRSTO, ŽESTOKO [18] i simbol toga na ko vanicama DAMASTINONA jesu dva pod pravim uglom popriječena eksera (od STIN je BASTION, BAŠTINA).

3. Treća riječ u DAMASTINON je keltsko ON: DO BRO, DRAGO; ODLIČNO, VODEĆE, LIJEPO; BO-RAVIŠTE [19] (ON je u srpskim prilozima mjesta ONDE, ONDJE). 

I kad sve složimo, dobijemo DAMA + STI + ON, DA MA + STIN + ON = GOSPE TVRDO BORAVIŠTE. To je kod lokalnih Srba to je zapamćeno kao CARIČIN GRAD (i u hrišćanstvu GOSPA je CARI-CA). Tu je Justinijan dogradio svoju Justiniana Prima i sve to neki arheolozi znaju, ali ne smiju da kažu, jer tu nikad nije bilo Ilira Šiptara, nego su tu Iliri Serdi, tj. Srbi. Riječi CAR i CARICA su iz gal-skog, postanjem su od srpskog ZAR i njihovo zna-čenje Srbima je poznato.

 ………………………. 

[1] Strabon, VII,7,8. 

[2] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic-tionary; Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 469. 

[3] Jean-Baptiste Bullet, Mémoires Sur La Langue Celtique, Tome II; Besançon: Claudi-Joseph Daclin, 1759, p. 433. [4] Ib. p. 433, 497. 

[5] James George Frazer, The Golden Bough, Vol. I, Abrdiged Edition, New York, The Macmillan Com pany, 1925, p. 7. 

[6] John Richardson, A Dictionary, Persian, Arabic, and English; London: by J. L. Cox, 1829, p. 684. [7] Ib. 

[8] Ib. 

[9] Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga I; JAZU, Zagreb, 1971, str. 378. 

[10] John Richardson, Ib. 

[11] Dr Balduin Saria, Iz numizmatičke zbirke Na- rodnog Muzeja u Beogradu, Damastionske tetra-drah me iz Kutine; Starinar, Treća Serija, Knjiga treća (za t1924 i 1925), Beograd, 1925, str. 97. 198 

[12] Jean-Baptiste Bullet, Tome II, p. 399. 

[13] James George Roche Forlong, Rivers of Life, Vol. II; London: Bernard Quaritch, 1883, p. 60. 

[14] Stephen Langdon, A Sumerian Grammar and Chrestomathy, Paris, Libraire Paul Geuthner, 1911, p. 208. 

[15] James George Roche Forlong, Ib. p. 55. 

[16] William J. Hinke, A New Boundary Stone of Nabuchadrezzar I; Wipf & Stock Publishers, Eu-gene, Oregon, 2009, p. 222. 

[17] Jean-Baptiste Bullet, Ib.Tome III; p. 419, 411. 

[18] Ib. p. 376. 

[19] Ib. p. 218.