ZNAK LOŽE DREVNIH MASONA

 

Drevni masoni za znak Lože uzeli mikensko slovo I☉I sa značenjem NU [1]. Da vidimo šta ovo NU kao korijen riječi znači u drugim jezicima?

Grčki:

- ἀνύκτερος = BEZ MRAKA, VIDNO [2]

- ἀνυμνέω = PROSLAVA, SLAVLJE, SLAVA [3]

- ἀνύω, aticki ἀνύτω ili ἀνύτω = ZAVRŠITI, KOMPLETIRATI, ANULIRATI [4].

Latinski:

- anus = OKRUGLO, KRUG, PRSTEN [5]

- annŭlus, anŭlus = PRSTENČIĆ [6]

- annus = GODINA [7]

Galski:

- nua = NOV; DEVET; ROBUSTAN; MOĆAN; NEBO [8]

Gaelik:

- nuall = SLAVA [9]

- nuall = PLEMENIT, RASAN, SLAVAN [10]

- nuathaigh = NEBESA [11]

Velški:

- NUR = JON, ČISTA SUŠTINA, SRŽ [12]

Mikensko NU je u srpskom NULA (krug, prsten), NUDITI, NUTO, NUTRINA.

Petar Skok veli ovako:

- NUR, gen. 'nura' m (Srbija, Bosanska Krajina, Kos-met) »1° luča, zraka koja pada na grob kojem svecu (muslimansko vjerovanje), 2° svijeća koja pada s neba uoči Uskrsa, te je patrijarh u Jerusalimu prvi pripali«. Deminutiv 'nurak', gen. '-rka'. Balkanski tur-cizam arapskog podrijetla (ar. nur »svjetlost«) iz oblasti islama: rum., bug. 'nur', arb. 'nur' »Gesicht, Aussehen, Glanz«. [13].

NUR nije turcizam balkanskog porijekla, jer se osnova NU nalazi u mnoogim jezicima, a NUR je i u engleskom NURSE, srednjovijekovno englesko NU-RICE (staratelj, brižnik, medicinska sestra), te u engleskom NURTURE sa značenjem PROSVJET-LJENJE (edukacija). Njemačko "Gesicht, Aussehen, Glanz" znači LICE, IZGLED, POJAVA, SJAJ:

"Na dan ljetnog solsticija, u podne, kada je sunce stajalo pravo iznad njih, Peruanci su govorili da njihov bog 'sjedi na svom stupu'." [14]

Grčko ἀνυψόω upravo znači PODIZANJE, UZVI-SIVANJE [15]; grčko ἀνύψωμα znači VISOKO, UZ-VIŠENO MJESTO [16], ἀνύψωσις je USPON NA VRH [17]. Ne zaboravimo da je starogrčko "Υ, υ" izgo-varano kao kratko "u", a danas se izgovara kao "i", dakle je grčko ἀνυψόω i ἀνύψωσι u antičko vrijeme izgovarano kao "U" u grčkim navedenim riječima sa početnim ANU- (ἀνύ-) i tu je ono mi-kensko NU.

Nakon pominjanja stupa Peruanaca i grčkih riječi sa značenjem PODIZANJE, UZVISIVANJE slijedi slje-deće gdje se govori o stupovima umasonskoj Loži:

"Dva stupa ili obeliska (ovi drugi su omiljene forme u Egiptu) postavljena su na sjeveroistočni i jugo-istočni ugao ovog popločanog djela, tako da kad Sunce izađe ujutro na ljetni solsticij, ono kao da izlazi u sjeveroistočnom uglu svemira (koji se iz drugih razloga takođe smatrao pravougaonikom, dimenzija 3 x 4) i sjena odgovarajućeg stupa siječe dvoranu dijagonalno opisujući tako hipotenuzu Pi-tagorinog trougla (3 — 4 — 5), koji je u Egiptu bio posvećen Horusu, u Kaldeji Belu, u Feniciji i Siriji Balu, sve istom bogu plodnosti i rasta, kao i za-štitniku slobodnih umjetnosti i nauke. Sve su te ideje utjelovljene u reprodukciji punske stele (feničanski spomenik) koja se sada čuva u Bibli-otee Nationale u Parizu." [18]

Početkom hrišćanske ere dan ljetnog solsticija pa-dao je na 24. jun julijanskog kalendara (danas 7. jul greg.) i u taj dan Crkva je upisala praznik Rođenje Sv. Jovana Preteče, a 26. septembar (9. okt. greg.) posvetila je Sv. apostolu i jevanđelisti Jovanu Bogo-slovu. Ova dva Jovana poštuju se u masoneriji kao zaštitnici masonstva.

A sad da vidimo zašto je crkvena masonerija od Dana Jovana Preteče do Dana Jovana Bogoslova odbrojala 94 dana. Ako od ovih 94 dana odu-zmemo samo 3,8760336 minuta, dobijemo 93,99730831 dana. I gle:

a) J-B = 93,99730831 dana = prečnik kruga izmedju stupova = simbol Sunca između stupa sjeveroistoka i jugoistoka (stup B i stup J, Slika 2). Simbol Sunca između dva stupa u mikenskom pismu je znak sa glasovnom vrijednošću NU (Slika 1).

Obim kruga Sunca je 295,3010038 jedinica (dana). Visina Velike Piramide je 147,6505019 metara:

b) 147,6505019 x 2 = 295,3010038

c) 295,3010038 x 3,14159 = 927,7146806 dana: obim Piramidine baze = 927,7146806 m (jedna strana = 231,92867 m).

Po jednom od Piramidinih kodova u mjerama du-žine može se kodirati dužina vremena (i obratno) tako što je 1 dan = 2,466586509 cm:

• 927,7146806 dana = 2288,288515 cm,
• 2288,288515 : 8 = 286,0360644 dana,
• 286,0360644 x 1,618033 = 462,816074 cm,
• 462,816074 : 2 = 231,408037 cm: dužina Piramidine baze = 231,92867 m.

Loža je pravougaonik (Slika 2). Pitagorin trougao ima stranice duge 3 — 4 — 5. Ako umjesto katete duge 3 uzmemo onih 93,99730831 dana između praznika Jovana Preteče i Jovana Bogoslova, tada će, kao sjena stupa "na sjeveroistočnom uglu sve-mira" prema pravcu izlaska Sunca na ljetni solsticij, tada će dijagonala (d) iznositi 156,6621805 dana = 386,4208209 cm.

Sad značenje brojeva Solomonovog hrama:

• visina portala: 120
• dužina hrama: 60
• visina hrama: 30
• širina hrama: 20

a) 386,4208209cm x 120 x 60 x 30 x 20 = 16.693,37946 km,

b) 16.693,37946 x 2,4 = 40.064,11071 km: po Pi-ramidi i mnogim astronimoma dužina Zemljinog ekvatora = 40,077,27418 km, američka NASA kaže = 40.075 km.

I na kraju: u onih 3,8760336 minuta manje od punih 94 dana na krugu časovnika je 23,25602016° (ugao Sunčevog izlaska na dan ljetnog solsticije je 23,4461943° sjeveroistočno on linije istoka).

..............................

[1] J. Chadwick, L. Godarth, J. T. Killen, J. P. Olivier, A. Sacconi, I. A. Sakellarakis, Corlus of Mycenaean In-scriptions from Knossos, Volume I (1-1063); Cam-bridge University Press, Cambridge, London, New York, New Rochelle, Melbourne, Sydney; Edizioni dell' Ateneo, Roma 1986, p. 28.

[2] Henry George Liddell and Robert Scott, A Greek-English Lexicon; Oxford: The Clarendom Press, 1883, p. 152.

[3] Ib. p

[4] Ib. p. 153.

[5] Francis Edward Jackson Valpy, A Manual of Latin Etymology, London: Longman and Co.; and H. G. Bohn, 1852, p. 24.

[6] Ib.

[7] Ib.

[8] Jean-Baptiste Bullet, Mémoires Sur La Langue Celtique, Tome III; Besançon: Claudi-Joseph Daclin, 1759, p. 200, 206.

[9] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II; Herne Bay: E. Macdonald & Co., The Gaelic Press, 1902-, p. 700.

[10] Ib.

[11] Ib. p. 701.

[12] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh: Printed and published by Thomas Gee, 1832, p. 378.

[13] Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga II, JAZU, Zagreb, 1972, str. 525.

[14] Frank C. Higgins,The Beginning of Masonry; New York: Pyramid Publishing Co., 1916, p. 63.

[15] Henry George Liddell and Robert Scott, Ib. p. 153.

[16] Ib.

[17] Ib.

[18] Frank C. Higgins, Ib. p. 64.