BOŽIĆ BATA I BROD

               Solarni brod: dvanaest ljudskih figura je dvanaest mjseci godine(petroglif, Tanum, Švedska).

         U zbirci „Srpske narodne pjesme“ Vuk Stefanović Karadžić zabilježio je, pored mnogih drugih, i tri božićne pesme. Jedna od te tri pesme glasi ovako:

 

„Božić, Božić bata
Na oboja vrata,
Nosi kitu zlata
Da pozlati vrata
i oboja poboja.“

 

Nas ovdje zanima riječ BATA, njeno porijeklo i značenje. Vuk u svom Rječniku kaže da riječ BATA (1) znači UDARATI, LUPATI. Međutim, Daničić u svom Rječniku za istu riječ piše ovo:

 

        “BATATI, batam, impf. viribus contentis incidere, hodati usiljavajući se kao što biva od slabosti ili od umora ili od tromosti.“ (2)

 

         Daničić pominje i pomenutu narodnu pjesmu iz Vukove zbirke i kaže da BATA ne znači udarati, lupati štapom na vrata, nego znači “ići rečenim načinom poštapajući se, ili sa štapom, a ne udarati ili lupati,…”

 

        Dakle BATATI znači IĆI, HODATI, KRETATI SE. Korijen riječi BATATI je BAT i ovaj korijen nalazimo u srbskoj riječi IZBASATI (u neko mjesto odnekuda iznenada doći). Kako je od korijena BAT dobijen oblik IZBASATI? Pogledajmo:

 

IZ-BAT-A-TI > IZBATATI > IZBASATI (ovdje zubno T u riječi BAT prelazi u zubno S u riječi IZBASATI). 

 

         Od oblika BAT dobijena je imenica BASAMAK (stepenik): BATAM-AK (dakle to nije turska riječ).

 

BAT > BATATI > BASATI = IĆI, HODATI, PUTOVATI, KRETATI SE: BATAK je mišićni dio kokošijih nogu koji pokreće noge.

 

         Riječ BAT kao korijen nalazi se i u glagolu BACITI: BAT-ITI > BACITI (dentalno ili zubno T i ovdje prelazi u dentalno S). BACITI takođe označava KRETANJE nekog BAČENOG objekta. BATARA se baca:

 

        “bàtara f (Srbija, Smederevo) ‘koš od pruća kojim se riba hvata, kao vrša (v.), bacanj (v.), (v.), doboš (v.), šljepak (v.)’.” (3)

 

         Odakle potiče riječ BAT sa značenjem IĆI, HODATI, PUTOVATI? Potiče još iz prevedskog perioda i to ćemo ovdje dokazati: kanarisko (Canarese/Kannada) BATTE znači CESTA, DRUM, PUT. (4)

 

         Sanskritsko VARBATA ( वार्बट ) znači BROD. Samo VAR znači VODA, a BATA je izvedeno od BAT. Tako VARBATA znači VAR BATA, tj. VODOM IĆI, VODOM SE KRETATI, VODOM PUTOVATI:

 

        “batel m (Dalmatin, Zanotti) = batil (Baraković) = balio, gen. -tjela (17. v., Mikalja) = batelo n (Banovac) = baiilo (Korčula) = batèla f (Molat) ‘(pomorski termin) čamac, leut od 6 metara duljine, lađa s ravnim dnom’. Deminutiv na -ica batelica f (Božava). Od tal. tanelio, battellina (12. v., u Mlecima) < stfr. batel, danas ft. bateau, deminutiv na -ellus od ags. i stnord. bat ‘barca’.” (5)

 

         Gaelik BAT (6) znači BROD. Od riječi BAT dobijeni su svi nordijski oblici za riječ BROD: BÅT (švedski), BÅT (norveški), BÅT (danski), BOOT (holandski), BOOT (njemački), BÁT (islandski). Današnje englesko BOAT postalo je od staroengleskog BAT.

 

         U finskom jeziku od riječi BAT izvedeno je PAATTI i to znači BROD (B je prešlo u P). Finsko PAATTI slično je srbskom “PUT, PUTOVATI.

 

Čija je dakle i odakle potiče riječ BAT? Potiče iz preveskog vremena i riječ je Gomerovih potomaka koji govore jafetskim jezicima.

 

Da se još jednom osvrnemo na onu narodnu pjesmu:

 

„Božić, Božić bata
Na oboja vrata,
Nosi kitu zlata
Da pozlati vrata
i oboja poboja.“

 

        Riječ BOŽIĆ znači MALI BOG, a riječ BATA znači IDE, PUTUJE, PLOVI, BRODI. To je MLADO SUNCE NA SVOM SUNČANOM BRODU POČETKOM ZIME, BOŽIĆ SVAROŽIĆ (njegovu ulogu u hrišćanstvi preuzeo je SVETI NIKOLA, zaštitnik BRODARA I PUTNIKA).

 

         Dvoja vrata su vrata izlaska Sunca na istoku i vrata odlaska na zapadu, a “oboja poboja” su dva boja, tj. dva nebeska sprata (kata) u kojima Sunce tokom godine boravi. Jedan sprat je donji, prizemni i južni dio neba ispod nebeskog ekvatora. U tom boju (spratu) Sunce boravi u vrijeme jeseni i zime, a drugi boj je gornji boj iznad nebeskog ekvatora na sjevernom dijelu neba. U njemu Sunce boravi u vrijeme proljeća i ljeta. Prefiks “po-” u riječi “poboja” dodan je radi rimovanja sa riječju “oboja”, tj. oba.

         Zlato koje Božić nosi i njime pozlaćuje je zlatna Sunčeva svjetlost.
 

…………………………………
        (1) Vuk S. Karadžić, Srpski rječnik istolkovan njemačkim i latinskim riječima, Beč, 1818, st. 22.
         (2) Đura Daničić, Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Dio I, JAZU, Zagreb, 1880-1882, str. 207.
         (3) P. Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb, 1971, st. 122.
         (4) Rev. W. Reeve, A Dictionary, Canarese and English, Revised, Corrected and Enlarged by Daniel Sanderson, Wesleyan Mission Press, Bangalore, 1858, pg. 699.
         (5) P. Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb, 1971, st. 122.
         (6) R. A. Armstrong, A. M.Gaelic Dictionary in Two parts: I. Gaelic and English. II. English and Gaelic, London, Printed for James Duncan, 37, Paternoster Row; 1825, pg. 55.