VLAH I VLASI

Danas skoro svi porijeklo imenu VLAH vide u hi-potetičkoj, dakle nikad postojećoj staronjemačkoj ri-ječi *WALHAZ za koju tvrde da je značila STRA-NAC. Gdje i u kojem pisanom izvoru staronjemač-kog oni nađoše zapisanu tu riječ? Nigdje, izmislili, slagali!

Staroengleski je iz anglosaksonskog nastao te je staroenglesko WALH (WÆLH) sa značenjem TU-ĐIN, ROB [1] postanjem od anglosaksonskog WE-ALH sa istim značenjem [2], koje je u starom gor-njenjemačkom glasilo WAL(A)HER [3}.

Ovdje treba naglasiti i to da je anglosaksonsko WE-ALH (množina: WEALHAS, WEALAS, WEALLAS, WEALAN sa značenjem STRANACI, TUĐINI, SLU-GE, ROBOVI) u staroholandskom i staronjemačkom glasilo WALE, u množini WEALE [4].

Kumre ili Gale Staronijemci su zvali WEALE, WE-ALH, WALLIA i WALLI narod [5] i od tog anglosak-sonskog postalo je staroenglesko WALH (WÆLH) kao naziv za Kumre, kod nas poznate pod imenom VELŠANI. Nigdje nema navodnog "staronjemačkog" WALHAZ.

Druga važna stvar je da anglosakonsko WEALH nema uvijek značenje STRANAC, TUĐIN, SLUGA, ROB, jer u polusloženici WEALH-BASO imenuje ukrasno drvo sa latinskim imenom "Vermillion" [6]. Anglosaksonsko BASO znači CRVEN [7]. Može li ukrasno drvo lijepih crvenih cvjetova biti STRANAC, TUĐIN, SLUGA i ROB? Ne, ovdje WEALH ne znači to, nego nešto drugo!

Anglosaksonscima WEAL, WEALH, WIEL značilo je STRANAC, TUĐIN, SLUGA, ROB [8]. Gle: anglo-saksonsko WEAL ne samo da označava Kumre (Velšane), nego takođe znači SVRTAK, KOVITLAC, ZVRK [9]. Izvedeno od WEAL je anglosaksonsko WEALC je OKRETANJE NEBESKIH TIJELA, RE-VOLUCIJA [10]. Šta je to kod Kelta? To su sve vrste SVASTIKA u koje spadaju i TRISKELI, sveti keltski simboli. Velški TROELL je SVRTAK, ZVRK, TRIS-KEL [11].

Ima li anglosaksonsko WEAL (naziv za Kumre ili Velšane i svastiku) neke etimološke veze sa nazi-vima VLAH I VLASI? Direktne etimološke veze ne-ma, ali ima značenjske veze koja upućuje na ZRA-KE, SVJETLOST, SUNCE.

Prvi pomen Vlaha je u vizantijskim izvorima 976. godine [12]. U knjizi “Slovenske starine” Šafarik tvrdi da prastaro ime VLAH izvorno znači čovjeka iz galskoga ili keltskoga plemena [13] i to se vidi u staronjemačkom WEALH sa značenjem OKRETA-NJE NEBESKIH TIJELA čemu su simbolika sve va-rijante SVASTIKE u koje spada i TRISKEL. Staro-njemačko WEALH ujedno je značilo TUĐIN, ROB jer su kroz 6-7. vijek hristijanizirani Skiti Alemani smatrali nekrštene za TUĐINE, ratovali protiv njih, pretvarali u robove, prisilno hristijanizirali i pretapali u Nijemce.

U riječi VLAH imamo V-LA-H.

Glas V u riječi VLAH je staroslavensko B koje je u modernom srpskom dalo U, ali se i danas na rus-kom "Otišao u grad" kaže ПOEXAЛ В ГОРОД. Dakle: V = U.

Korijenska osnova LA u riječi VLAH je jedno od starih imena Sunca. Kod naroda centralne Afrike riječ LA znači VATRA [14], LATTA je SUNCE [15]; galski LA je DAN, SVJETLO; irsko LA znači DAN, SVJETLO [16]; sumerski LA-A znači MNOŠTVO, OBILJE, PUNOĆA [17] i sve to dolazi od Sunca. Mnogo je srpskih riječi izvedeno da LA, npr. LAK (boja), LASTA, LAKO, LATICA, LADA, LAHOR, itd.

LA-H > LAH

Od LA izvedeno je LAH i ovo LAH je u akađanskom LAḪĀMU(M), LAḪĪMU sa značenjem DLAKAV, ČU-PAV, RUNDAV, KOSMAT [18]; LAḪMU(M) je DLA-KAVO, KOSMATO mitsko biće, čuvar mora, neba i zemlje [19]; LAḪRU(M) je OVCA, bukvalno STADO, definisano i kao LAḪAR [20].

V-LA-H > VLAH = DLAKAV, ČUPAV, RUNDAV, KO-SMAT. Svi Vlasi su nosili dugu kosu spletenu u PERČINE i po tome su Tračani zvani PERKE [21]. Kosa se sastoji od dlaka, dlake, naročito kose, su IZDANCI iz tijela kao ZRAKE iz Sunca. Asirski LĀ-HU je IZDANAK [22].

VLASI su sebe zvali ROMAN, jednina ROMAN. Za-virimo u sanskrit:

- ROMAN = DLAKA, VUNA, BRADA, KOSA [23].

- ROMAŚA = RUTAV, ČUPAV, DLAKAV, KOSMAT; OVCA, OVAN [24].

Keltski (gaelik) ROM je RUTA, MALJE, ČUPERAK, PERČIN, ROG [25], a gaelik ROMACH je BRADAT, RUTAV, KOSMAT, VLASAT [26]. Gaelik ROMAICHE znači BRADATIJI, RUTAVIJI, KOSMATIJI, VLASA-TIJI [27], gaelik ROMAS znači RUTAVOST, ČU-PAVOST, MALJAVOST, KOSMATOST, VLASATOST [28].

VLAH > VLAHI > VLASI.

Prelaskom H u S od oblika VLAHI dobijeno je VLASI (snaha > snasi). Tako LAS, LASI u VLASI daju riječi značenje SVJETLOST, SJAJ, ISKRIČA-VOST, PLAMEN, BLJESAK [29]. U keltskom gaeliku LAS je sa istim značenjem: SVJETLOST, SJAJ, IS-KRIČAVOST, PLAMEN, BLJESAK [30], gaelik UL-ACH je BRADA, BRADAT [31].

Grčkim pisano VLASI su βλάχοι. Od VLAH je ime VLAHO, grčki Βλάσιος, latinski BLAESUS i BLASI-US sa značenjem BLAŽEN, SVET, jer VLAH znači U SVJETLOSTI.

Od VLAH preko pridjeva VLAHI je srpsko ime VLASTIMIR (grčki: Βλαστίμηρος), ime raškog župa-na (vladao od 830-851. godine). Od njega je dina-stija VLASTIMIROVIĆA koji vladaju do 960. godine:

LA je SUNCE

VLAS je ZRAKA

VLAST je ZAKON

VLASI su RASENI, TRAČANI, kasniji RAŠANI, kelt-ski starosjedioci Ilirije. VLAH ne znači POKOREN. To što su još neki prozvani Vlasima, to njih ne čini originalnim Vlasima, jer oni svojim jezikom ne znaju i ne mogu objasniti značenja imena VLAH i VLASI.

...............................
[1] Old English Dictionary, pg. 625.
[2] Ib.
[3] Ib.
[4] Joseph Bosworth, A Dictionary of the Anglo-Saxon language; London: Longman, Rees, Orme, Brown, Green and Longman, 1838, pg. 443.
[5] Ib. pg. 442. 443.
[6] Ib. pg. 443.
[7] Ib. pg. 39.
[8] Ib. pg. 443.
[9] Ib. pg. 442.
[10] Ib.
[11] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, Vol. II; London: Printed for E. Williams, 1803.
[12] The Encyclopædia Britannica, Eleventh edition, Vol. XXVIII, New York, Encyclopædia Britannica, Inc., 1911, pg. 167.
[13] Pavel Jozef Šafárik, Slovanské starožitnosti, Dil I, V Praze, Nákladem Knéhkupce Bedřicha Tempské ho, 1862, str. 269.
[14] Arthur James Johnes, Philological proofs of the original unity and recent origin of the human race, Apendix A., London: Samuel Clarke, 1843, pp. 4-7.
[15] Ib.
[16] Ib.
[17] John Dyneley Prince, Materials for a Sumerian Lexicon; Leipzig, J. C. Hinrichs’sche Buchhandlung, 1908, pg. 215.
[18] Jeremy Black, Andrew George and Nicholas Postgate, A Consice Dictionary of Akkadian; Harrassowitz Verlag, Wiesbaden, 2000, pg. 175.
[19] Ib.
[20] Ib.
[21] Avgvsti Meinekii, Stephani Byzantii Ethnicorvm Quae Svpersvnt, Tomus Prior, Berolini, Impensis G. Reimeri, 1849, pg. 316.
[22] William Muss-Arnolt, A Concise Dictionary of The Assyrian Language, Vol. I; Berlin, Reuther, 1905, pg. 477.
[23] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, pg. 889.
[24] Ib. p. 890.
[25] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 769.

[26] Ib.
[27] Ib. pg. 770.
[28] Ib.
[29] Monier Monier-Williams, Ib. p. 899.
[30] Edward Dwelly, Ib. pg. 570.
[31] Ib. pg. 996.