Božji skiptar (vikinški broš, Vannebo, Gotland, Sweden): simbol Sunca u dnu je zimski, u centru vrha je ljetni solsticij između sunca proljeća i ljeta.
Skiptar je simbol vlasti, žezlo, steg.
Naziv SKIPTAR je složenica od: 1. S,
2. KI-P, 3. TAR.
1. Ono S je prijedlog instrumentala: S KI > SKI. Ovo je osnova galskog SCIA (skia) sa značenjem KRILO [1], a SKI u SKIGN je PRODUŽENJE, IZDUŽENO [2].
2. Osnova KI je u KIP, KIPI, KIT, KITA, KIČMA, KIŠTRA, KIŠA. KI je u imenu KIRIL, koje je isto imenu KURIL [3]. KITA je sinonim nazivu KURAC. U prvom izdanju glagoljskog brevijara zabilježeno je lično ime KIRIN, koje je isto ličnim imenima KARIN I KURIN [4]. U Hrvatskom Zagorju SKIPET je ŠI-ŠARKA i ŽIŠKA [5] (šišarka je simbol života, žiška je žar, vatra). Galsko CI (KI) značenjem je isto galskom SI sa značenjem VELIK, STRELOVIT, BOG [6], a to znači i galsko ARU [7]. Galsko CI (KI) takođe je značenjem je isto galskom CA, CE, CO, CU i sve znači BAL, tj. SUNCE [8].
Dakle, KI u SKIPTAR znači SUNCE i ono je ŽI-VOT, DRŽAČ, NOSAČ, ČUVAR i zato se Sunce shvata kao vidljivo projavljivanje nevidljivog BOGA.
Hetitski hijeroglifi SI i RA zajedno prave Božiji skiptar kao novi hijeroglif sa značenjem SIRA, SIRI (SIR je SJAJAN, BIJEL).
Srpsko SIR je mliječni proizvod BIJELE ili ZUTE boje. To su boje najjačeg sjaja dnevnog Sunca i tu Sunčevu odliku uzimali su
hetitski vladari sebi za titulu. Galsko SIR isto je galskom SERRA sa značenjem
VIS, PLANINA, GOSPODAR, GOS-POD, BOG. To isto znači galsko SAR, SER, SOR, SUR i
sve se odnosi na smisao pojma BAL i to je SUNCE [9]:
“Egipćani su zvali hititskog kralja Kheta-sira, Asirci su zvali Pisa-zari, Pisiris. Ne može li se iz ovoga zaključiti da je izvorni oblik druge polovine imena vladara Karkemiša bio sira ili siri, a ne sari? Japanska riječ kashira, kapetan, ekvivalent je et-rurskom i baskijskom zari, i čini se da daje prednost siri, kao primitivnom obliku. S druge strane, bas-kijske riječi zari i zagi, kao u buru-zari, buru-zagi, međusobno su zamjenjive, a zadnja se slaže s japanskom saki. Tako se u asirskom pojavljuju dva oblika saru, kralj, i saku, visok, uzvišen. Japanska khašira je kaiser i car.” [10]
TAR u SKIPTAR osnova je u srpskom imperativu TARI, OTARI (očisti, ubijeli, usjaji), te u hidronimu TARA. TAR bukvalno znači ČIST, SJAJAN. TAR u hetitskom TARRIK znači IZVOR, GLAVA IZVORA, GLAVA SIJANJA [11]. Hetitsko TARAKO znači SJAJNI, KRASNI [12]. Velško TÂR je “prožimajući princip koji tare, sati-rač”; tar > tare > satara [13].
Galsko TAR je “istureni znak; grub, oštar, surov, turbulentan; stanište, boravište; isto kao haldejsko Dar”; TAR isto kao Ter, Tir, Tor, Tur, tj. Bal, od-nosno SUNCE [14]. TARANIS je keltski bog munja i gromova, skitski TARGITA, hetitski TARHUN. Sumersko TAR znači GOREĆI [15], sanskritsko TĀRA je ZAŠTITNIK; DOBAR, ODLIČAN, ZRAČEĆI, SJAJNI [16].
TAR je ČISTO, SJAJNO, SVJETLOST. Tako SKIPTAR znači IZDUŽENA SVJETLOST, ZRAKA.
........................
[1] Jean-Baptiste
Bullet, Mémoires Sur La Langue Celtique, Tome III; Besançon: Claudi-Joseph
Daclin, 1759, p. 341.
[2] Ib.
p. 360.
[3] Petar
Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga II; JAZU,
Zagreb, 1972, str. 84.
[4] Ib.
[5] Ib.
Knj. III, 1973, str. 260.
[6] Jean-Baptiste
Bullet, Mémoires Sur La Langue Celtique, Tome II; Besançon: Claudi-Joseph
Daclin, 1759, p. 316.
[7] Ib.
Tome III, p. 355.
[8] Ib.
Tome II, p. 316.
[9] Jean-Baptiste
Bullet, Ib. p. 351, 359.
[10] John
Campbell, The Hittites: their inscriptions
and their history, Vol. I;
Toronto: Williamson & Co.,
1890, p. 70.
[11] Ib.
p. 55.
[12] Ib.
p. 63.
[13] William
Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, Vol. II; London: Printed for E.
Williams, 1803.
[14] Jean-Baptiste
Bullet, Ib. p. 403.
[15] Stephen
Langdon, A Sumerian Grammar and Chrestomathy, Paris, Libraire Paul Geuthner,
1911, p. 246.
[16] Monier
Monier-Williams, A Sanskrit-English Di-ctionary; Oxford, The Clarendon Press,
1960, p. 443.
[1] Jean-Baptiste Bullet, Mémoires Sur La Langue Celtique, Tome III; Besançon: Claudi-Joseph Daclin, 1759, p. 341.
[2] Ib. p. 360.
[6] Jean-Baptiste Bullet, Mémoires Sur La Langue Celtique, Tome II; Besançon: Claudi-Joseph Daclin, 1759, p. 316.
[9] Jean-Baptiste Bullet, Ib. p. 351, 359.
and their history, Vol. I; Toronto: Williamson & Co.,
1890, p. 70.
[11] Ib. p. 55.
[12] Ib. p. 63.
[13] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, Vol. II; London: Printed for E. Williams, 1803.
[15] Stephen Langdon, A Sumerian Grammar and Chrestomathy, Paris, Libraire Paul Geuthner, 1911, p. 246.
[16] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Di-ctionary; Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 443.