Stari su Srbi prvi dan ljeta zvali VIDOV DAN ili VI-DOVDAN jer je to najduži dan godine, dan u kojem Sunce najranije izlazi, a najkasnije zalazi i zbog to-ga je nazvan DAN VIDA, tj. VIDOVDAN. Da se ne bi pominjao DAN VIDA, Crkva je kroz državu izmislila naziv DUGODNEVICA, iako astronomi koriste izraz LJETNI SOLSTICIJ. Pošto BELI znači isto što i SVETI, taj dan je posvećen BOGU BELOM VIDU, tj. SVETOM VIDU, SVETOVIDU ili SVANTOVITU.
U danu VIDOVDANA Sunce dostiže svoju najvišu tačku na zenitu sjeverne hemisfere. To je PRVI DAN LJETA i astronomi ga zovu LJETNI SOLSTICIJ, što u bukvalnom prevodu znači LJETNI SUNCOSTAJ, jer Sunce prestaje da se penje iznad podnevne ta-čke u tom danu i od tog dana uz kraćanje dana po-činje da se spušta ka jugu i prvom danu zime. VI-DOVDAN je od pamtivijeka NAJSVETIJI DAN GO-DINE POSVEĆEN BOGU STVORITELJU ODJE-VENOM U SUNCE.
Na prvi dan ljeta 15. juna julijanskog kalendara VI-DOVDAN je padao od sredine 11. do 12. vijeka u vremenu razaranja slovenske Arkone 1168. (1169.) godine. Bilo je to više od 220 godina prije Kosovske bitke 1389 godine Te 1389. prvi dan ljeta sa VI-DOVDANOM bio je 13. jula julijanskog kalendara i tačno se zna da je tog dana bila nedjelja, a bitka je bila utorkom 15. juna.
Šta je razlog pa se od pada Arkone sa 15. juna ju-lijanskog kalendara 1168 (1169/?) za 220 godina do Kosovske bitke 1389. prvi dan ljeta pomjerio na 13. jun i od tog 13. juna pomjerio se na današnji 8. jun julijanskog ili 21. jun gregorijanskog kalendara?
Julijanski kalendar mjeri vrijeme punog kruga Ze-mlje oko Sunca u odnosu na nepokretne zvijezde, tj. puni krug je kad se Zemlja izravna sa određenim zvijezdama prema kojima je bila poravnata u isto vrijeme godinu ranije i zbog toga se julijanski zove zvjezdani ili sideralni kalendar.
Gregorijanski kalendar, ovaj svakodnevni, mjeri vri-jeme punog kruga kad se Zemlja izravna sa Sun-cem i zato se zove sunčani ili tropski. Astronomi koriste julijanski kalendar zbog njegove astronom-ske tačnosti, a gregorijanski je za svakodnevni život običnog naroda
Razlika u dužini između zvjezdanog (julijanskog) i sunčanog (gregorijanskog) je 11 minuta i 14 sekundi zbog tkz. "precesije ekvinocija". Kad se u danu pro-ljetne ravnodnevnice jedna tačka na Zemljinom ek-vatoru pravolinijski poravna sa Suncem, u toj tački prestaje zima i nastaje proljeće. To je po sunča-anom ili tropskom gregorijanskom kalendaru. Da bi se ta Zemljina tačka poravnala i sa zvijezdama po-red Sunca, prođe još 11 minuta i 14. sekundi (vidi prvu sliku: 11' i 14") i to je po zvjezdanom ili side-ralnom julijanskom kalendaru.
I tako svake godine po 11 minuta i 14 sekundi za 128,189911 godina nakupi se a 1440 minuta, tj 24 sata ili 1 dan. Kad se napuni taj jedan dan, po juli-janskom (astronomskom) kalendaru prvi dan ljeta (i ostalih godišnjih doba) pada na niži datum. Za to vrijeme i Suncu se svojoj ekliptici pomjerilo se 1,8 stepeni.
Pošto crkveni kalendari sa svojim praznicima ne prate astronomska zbivanja vezana za Sunce i po-mijeranje prvog dana ljeta u julijanskom kalendaru, katolički gregorijanski kalendar sve pravoslavne praznike pomijeri za jedan dan naprijed, pa je 1900. godine pravoslavni Božić sa 6. januara pomjeren na 7. januar.
Nakon 128,189911 godina od 1900. godine ponovo se nakupilo 1440 minuta, tj 24 sata ili jedan dan i počeci godišnjih doba opet padaju na niži datum u julijanskom, pa pravoslavni Božic 2029. godine tre-ba da bude 8. januara gregorijanskog, ali iz nekih samo vrhu Crkve poznatih razloga, to se odgađa sve do 2100. godine (ako je bude).
Katolički Sveti Vit je "po svetom predanju", tj. iz-mišljenoj hagiografiji, "mučenički stradao u vrijeme cara Dioklecijana". Rimokatolička crkva je ubacila Svetog Vita u svoj kalendar na 15. juni kao spomen na VIDOVDAN 15. juna 1168. (1169.?) kad su pa-pini krstaši osvojili srbsku Arkonu, razorili hram SVETOG VIDA, oborili SEVETOVIDOV kumir, plju-vali i pišali po njemu i na kraju ga isjekli i zapalili. Tog 15. juna julijanskog, danas kod katolika 15. jun gregorijanskog, Crkva slavi pobjedu nad SVETIM VIDOM, slavi pobjedu nad sljedbenicima SUNCA i pobjedu nad BOGOM koji je stvorio SUNCE. Treba znati i to da Crkva tvrdi da nije BOG stvorio svijet, nego je svijet stvorio ISUS HRISTOS prije nego je postalo vrijeme.
Da ponovimo: rimokatolici ne slave VIDOVDAN, oni slave svog izmišljenog sveca Svetog Vita. Pravo-slavna crkva nikad nije slavila katoličkog Svetog Vita, a srbski prehrišćanski VIDOVDAN, kao i svi prehrišćanski praznici bio je od Crkve strogo zab-ranjen.
Tako 15. juna julijanskog, ili 28. juna gregorijanskog, SPC slavi Svetog mučenika kneza Lazara, u novije vrijeme dodati i svu mučenika srpski (crveno slovo). Pošto je Crkva srbsku pobjedu na Kosovu 1389. pretvorila u srbski poraz radi kulta mučenika, tog 28. juna (15. jun julijanskog) SPC ujedno slavi lažni poraz Srba i to je za Crkvu pravi crkveni VIDOV-DAN, vođama Crkve se tog dana lažnog poraza Srba dana nešto RAZVIDILO.
I kao zaključak: na dan Kosovske bitke utorkom 15. juna 1389. julijanskog kalendara bio je katolicki SVETI VIT, ali ne i srbski prehriscanski VIDOVDAN koji je te godine padao na nedjelju 13. juna.KUP, KUPA, KUPALO, KUPELA, SVETOVID I ROD.