SVETINJA NAD SVETINJAMA I KOVČEG ZAVJETA

Egzoterije je lažna priča za u tajne neupućeni i ne-uki narod, a ezoterija je pravi smisao za odabrane članove tajnog društva, u ovom slučaju za vavilon-ske Velike magove, tajnog društva pisaca Biblije i osnivača judaizma. Iako su ih primili, ni oni ne znaju smisao mnogih biblijskih priča i shvataju laički bu-kvalno. U ovoj lekciji objasnićemo ezoerijski smisao tkz. "kovčega zavjeta," koji u stvarnosti nije posto-jao jer ni Mojsije nije postojao (ako se ikada pojavi neki "biblijski kovčeg zavjeta," biće to još jedna od mnogih prevara Velikih magova).

U sljedećim stihovima Biblije dat opis kovčega zav-jeta:

"Napravite kovčeg od čistoga drveta, dva i po lakta dug, lakat i po širok, lakat i po visok.

I pokuj ga čistim zlatom; i načini mu vijenac zlatan unaokolo.

I salij mu četiri zlatna koluta i metni mu ih na četiri ugla, da mu s jedne strane budu dva koluta i s druge strane dva koluta.

I načini poluge od čista drveta, i okuj ih u zlatom.

I provuci poluge kroz kolutove s obe strane kov-čega, da se o njima nosi kovčeg.

U kolutovima na kovčegu neka stoje poluge, da se ne vade iz njih.

Pa u kovčeg metni svjedočanstvo, koje ću ti dati.

I načini pomirilište od čistoga zlata, u dužinu od dva lakta i po, a u širinu od lakat i po.

I načini dva heruvima zlatna, jednostavne ih načini, na dva kraja pomirilišta.

I načini heruvima jednoga na jednom kraju a dru-goga heruvima na drugom kraju; na pomirilišta na-činite dva heruvima na oba kraja.

I neka heruvimi rašire krila u vis da zaklanjaju kri-lima pomirilište, i neka budu licem okrenuti jedan drugom, prema pomirilištu neka su okrenuta lica he-ruvimima.

I metni pomirilište ozgo na kovčeg, a u kovčeg ćeš metnuti svjedočanstvo, koje ću ti dati.

I tu ću se sastajati s tobom i govoriću ti ozgo sa po-mirilišta između dva heruvima koji će biti na kov-čegu od svjedočanstva, sve što ću ti zapovijedati za sinove Izrailjeve." (Izlazak 25,9-22)

U mazorskoj varijanti Biblije piše da je kovčeg prav-ljen od akacije ili sitima, vrste bagrema, dok u Sep-tuaginti stoji "od čistoga drveta" (grčki: ἐκ ξύλων ἀσήπτων).

Mjere kovčega su u svetim laktima, laktima stare mjere (2. Dnevnika 3,3-4): 1 sveti lakat ima 63,5 cm te su mjere kovčega sljedeće:

- dužina = 2,5 (sveta) lakta = 158,75 cm

- širina = 1,5 lakat = 95,25 cm

- visina = 1,5 lakat = 95, 25 cm

Dužina kovčega je 158,75 cm i to je osmi dio du-žine, širine i visine Svetinje nad svetinjama (1. Kra-ljevima 6,20), odaje Solomonovog hrama u kojoj stoji kovčeg zavjeta:

158,75 x 8 = 1270 cm = 20 svetih lakata. Ako bi se neko tijelo kretalo brzinom 1270 cm/s, za 24 sata prešlo bi 1097,28 km = 10.000 skeina (skein je mjera za uže). Ako bi istom brzinom kretanje trajalo 36,5242 dana, tj. desetinu godine, bilo bi pređeno 40.077,27418 km = dužina Zemljinog ekvatora. Iz ovoga se vidi da je u mjerama Svetinje nad sveti-njama ukrivena razmjera Zemljinog vremena i pro-stora u odnosu 1:10 i pokazaćemo kako.

Svetinja nad svetinjama je u obliku kocke sa stra-nama dužine 20 svetih lakata, tj. 1270 cm = 12,7 m. Kocka ima 12 ivica:

12 x 12,7 = 152,4 m.

I gle: ako se neko tijelo kreće brzinom 152,4 m/s, za ⅒ dana (2,4 sata) preći će 1316,736 km. Tropska godina ima 365,242 dana podijeljenih na 12 mjeseci sa po 30,43683333 dana. Evo koliku bi dužinu neko tijelo prešlo za 1 mjesec putujući brzinom 1316,736 km/dan:

1316,736 x 30,43683333 = 40.077,27418 km = du-žina Zemljinog ekvatora.

Zapremina kovčega = 158,75 x 95,25 x 95,25 = 1440,269297 litara: jedan dan ima 24 sata = 1440 minuta: 1440,269297 minuta = 24,00448828 sati = 24 sata i 16,1578116 sekundi. Dakle je najbliže mo-gućim mjerama svetog lakta u stvarnosti prikazana dužina jednog sunčanog (tropskog) dana.

Zlatni vijenac oko kovčega je krug godine, krug Ze-mljine orbite oko Sunca. Ona četiri koluta, prstena ili alke su četiri godišnja doba, a dvije poluge za no-šenje su dvije krajnje nebeske linije Sunčevog kre-tanja istok-zapad. Jedna linija pripada zadnjem da-nu jeseni (jedan kolut) i prvom danu zime (drugi kolut na istoj strani): Južni povratnik ili Tropik Jarca. Druga poluga je na suprotnoj strani i to je linija zadnjeg dana proljeća (treći kolut) i prvi dan ljeta (četvrti kolut): Sjeverni povratnik ili Tropik Raka.

Poklopac kovčega je je zlatna ploča zvana "pomi-rilište". To je atmosferski prostor iznad Tropika Jarca i Tropika Raka između kojih je pravac nebeskog ek-vatora sa krajevima na istoku i zapadu. Od istoka kreće Sunce, sa zapada se kreće Mjesec i to su dva heruvima na krajevima pomirilišta. "Heruvim" znači "plamteći", "blješteći". "Heruvimi" krilima, tj. zraka-ma, svjetlošću štite pomirilište gledajući u pomiri-lište i to pomirilište je podnebesje sa atmosferom kao poklopcem iznad Zemlje. Zašto se podnebesje sa atmosferom naziva "pomirilište", o tome ćemo pri kraju.

U kovčegu su Mojsijeve kamene Ploče zavjeta sa DESET BOŽIJIH ZAPOVIJESTI, posuda sa MA-NOM i Aronov ŠTAP. Prvi Judeji su od 5. vijeka st. ere judeizirani Kimri (Kelti), te je hebrejski prepun keltskih riječi. Tako je ime MOJSIJE od galskog MOSS sa značenjem VLAGA, BARA, VODA [1], ime ARON je od galskog AR sa značenjem SUNCE [2], a ŠTAP je SUNČEVA ZRAKA. U Septuaginti MANA je MAN (grčki: μάν). Galsko MAN je ŽITO; BRAŠNO; OBROK [3]. Tako se kovčeg zavjeta po-vezuje sa četiri kreativna elementa podnebesja ovog svijeta: VODA (Mojsije), VATRA (Aron i štap), ZEMLJA (kamene ploče sa Božjim zakonima) i VAZDUH (atmosfera). MANA je Božiji dar održanja ŽIVOTA u materijalnom svijetu.

Rekli smo da je pravi smisao kovčega zavjeta DAN sa 24 sata čije se vrijeme prati po SUNCU iznad ATMOSFERE. Najniži sloj atmosfere je troposfera, najgušći dio atmosfere i prostire 18-20 km u vis oko Zemlje. U troposferi je oko 80% mase sve atmo-sfere i skoro sva atmosferska voda. U njoj se stvaraju oblaci, nastaju sva značajnija strujanja vaz-duha i odvijaju sve vremenske promjene. Iznad sloja troposfere je zaštitni sloj PLAVOG OZONA i to je POKLOPAC kovčega zavjeta, tj. poklopac podne-besja sa atmosferom, to je MIRILIŠTE ili POMI-RILIŠTE, jer je ime OZON izvedeno od grčkog ὄζω, (ÓZŌ) sa značenjem MIRIS, MIRISATI, MIRIŠE:

MIR > MIRI > MIRITI > MIRILIŠTE = POMIRILIŠTE.

A sad mala matematička provjera!

Obim kruga Zemljinog ekvatora je 40.077,27418 km, a krug ima 360 stepeni:

40.077,27418 : 360 = 111,3257616 km dužine za 1 stepen. Povratnici su na 23,4461943° sjeverno i ju-žno od ekvatora (uglovi β i β₁, Slika 2):

23,4461943° x 111,3257616 km = 2610,165437 km.

Kodni brojevi mjera Solomonovog hrama su 120 (vi-sina portala), 60 (dužina hrama), 30 (visina hrama), 20 (širina hrama). Kad 2610,165437 km izdijelimo sa svim brojevima Solomonovog hrama, rezultat je 60,42049623 cm:

a) 60,42049623 x 3,14159 = 189,8164267 cm,

b) 189,8164267 : 2 = 94,90831337 cm.

Širina i visina kovčega su po 95,25 cm:

95,25 - 94,90831337 = 0,341786628 cm.

Visina i širina kovčega zavjeta su po 95,25 cm:

a) 95,25 x 2 = 190,5 cm,

b) 190,5 : 3,14159 = 60,63808454 cm.

Kad dužinu od 60,63808454 cm izmnožimo sa bro-jevima mjera Solomonovog hrama, evo šta dobi-jemo:

60,63808454 x 120 x 60 x 30 x 20 = 2619,565252 km = dužina kružnice kruga Zemljine atmosfere iznad sjevernog i južnog povratnika. Povratnici su na 23,4461943° sjeverno i južno od ekvatora:

2619,565252 : 23,4461943° = 111,7266717 km po svakom stepenu kruga atmosfere. Krug ima 360 stepeni:

360° x 111,7266717 = 40.221,60179 km:

40.221,60179 : 3,14159 = 12.802,9443 km. Ovo je prečnik kruga ozona oko Zemlje, a poluprečnik je 6401,472152 km. Poluprečnik kruga ozona je 22,97047185 km duži od poluprečnika Zemlje i to je visina do najjačeg plavog ozonskog sloja, tj. do plavog neba. Ozon štiti život od smrtne radijacije Sunca i kosmosa i OZON je POKLOPAC MIRIŠE, zaštitni poklopac KOVČEGA ZAVJETA, ŽIVOTVOR-NOG PROSTORA ZEMLJE (Slika 3).

Zanimljiv je odnos zlatnog presjeka broja Fi (Ф) prema zapreminama kovčega zavjeta i kovčega Kraljeve odaje u Velikoj piramidi:

1440,269297 x 1,618033988 = 2330,409794 litara.

Zapremina kovčega Kraljeve odaje = 2335,225124 litara, samo 4,81533 litara više od 2330,409794 li-tara.

..............................

[1] Jean-Baptiste Bullet, Mémoires Sur La Langue Celtique, Tome III; Besançon: Claudi-Joseph Daclin, 1759, p. 178.

[2] Ib. tome II, p. 74.

[3] Ib. Tome III, p. 134.