ČIJA JE GORGONA MEDUZA I BALKANSKA MEDIA

 

 

GORGONE su "grčka" mitska stvorenja, žene čija je glava, umjesto kosom, pokrivena mnoštvom vat-renih zmija. Najpoznatija GORGONA je MEDUZA, simbol strave i užasa.

Kao i kod većine grčkih riječi zvanični etimolozi bez dublje korijenske analize izvode površne i netačne tvrdnje o mnogim grčkim riječima, pa tako i za GORGON kažu da je od grčkog γοργός (GORGOS) sa značenjem ŽESTOKO, STRAŠNO. To jest tačno, ali je nepotpuno, jer neće da traže korijen od kojeg je izvedena ta riječ, a neće da traže korijen, jer u grčkom tog korijena nema, nego je u drugom jeziku.

Grčko Μέδουσα, (latinski: Médousa, srpski: ME-DUZA) znači ČUVAR, ZAŠTITNIK. I ovo je tačno, ali to nije etimologija, ne traži se osnova, korijen riječi se na traži, jer ni korijena ovoj riječi u grčkom nema. I skoro uvijek tako kad je grčki u pitanju: nikad ne traže korijene riječi kako bi utvrdili izvorno porijeklo i značenje riječi, jer bi se ozvaničlio da većina grčkih riječi potiče od tračanskog, tj. kimerskog, keltskot ili ilirskog, odnosno od srpskog, tj. ozvaničilo bi se da velika većina Grka i veliki dio grčke nauke, kulture i umjetnosti izvorno potiće od Tračana, tj. Kimera, odnosno Srba.

A sad o izvornom porijeklu i značenju naziva GORGONA MEDUZA! Prvo grčki:

- γοργός, = ŽESTOKO [1],

- yopyόoμαι = ŽUSTAR, VATREN, ŽESTOK [2].

Naziv GORGONA je od GORGOS (γοργός,), GORGOS je izvedeno od osnove GOR i ove proste punoznačna riječi nema u grčkom, ali u keltskom ima i sad keltski, tj. galski:

- GOR = ŽUTO, SJAJNO, JASNO [3],

- GOR = OR = SOR [4],

- GOR = GER = GOR = SUNCE = VATRA [5],

- GORA = VIS = GORA [6],

- GORADA = GORA, VISINA [7],

- GORADEN = VATREN [8],

- GORG, GORGAN = ŽESTOK, OKRUTAN [9].

Keltski gaelik GÒRAG znači LUDA ŽENA, LUDAČA [10].

GOR je isto što i HOR, GORA isto što i HORA. Od HOR je englesko HORN (rog, šiljak, vis), HORNET (stršljen), HORROR (užas), jer izvorno GOR i HOR znači VATRA:

GOR > GORI > GORENJE.

Izvorno GORGON, GORGONA znači GOREĆA, VATRENA, OGNJENA.

Sad o imenu MEDUZA (grčki: Μέδουσα; latinski: Médousa) i opet prvo grčki:

- µεδέων = ČUVAR, ZAŠTITNIK, STARATELJ [11],

- μεδιμναῖος = DRŽATI [12],

- µέδιµνος = MJERA [13],

- µέδω = ŠTITITI, VLADATI [14].

U navedenim riječima korijenska osnova je MED (μεδ, µέδ) i to kao prosta riječ ne postoji u grčkom, ali postoji u galskom:

- MED = DOBRO, IMANJE (BLAGO) [15],

- MED = SLADAK [16],

- MED = SUNCE [17],

- MEDAILLE, MEDALLIA, MEDALEN = MEDALJA; KOVANICA [18],

- MEDAT - LINIJAR, KRALJEVSKA STOPA (mjera od 32,65 cm) [19],

- MEDD = MJERA [20],

- MEDDYG = LIJEK [21].

U MED osnova je ME sa značenjem DAVALAC [22]. Sanskritsko MED ili MID znači RAZUMJETI; UBITI [23]. Zato MEDI ili MIDI znači RAZUMNI, PRO-SVIJETLJENI; SJAJNI; ŽESTOKI. Balkan je nekad bio poznat i pod imenom MEDIA [24].

U savremenom srpskom MED je slatki pečlinji proizvod ŽUTE BOJE, Sve što je MEDENO drago je i slatko:

- MED (jekavski MJED) = BRONZA (žutosjajna legura bakra i kalaja),

- MEDUN = ilirski GRAD, danas u Crnoj Gori;

- MEDENICA = BRONZANO ZVONO.

I šta ovo MED znači u imenu MEDUZA? Znači SJAJNA, ZRAČEĆA, BLJEŠTEĆA, u bukvalnom smislu SUNČEVA SVJETLOST, ZRAKE SUNCA (zmije oko glave).

GORGONA MEDUZA je VATRENA SUNČEVA SVJETLOST. Ona je PROSVJERLJENJE, DAVA-LAC, ČUVAR, ZAŠTITNIK, STARATELJ, MJERA, BLAGO, SLAST, LIJEK i VLADAR zemaljskog vremena i života.

................................

[1] Henry George Liddell and Robert Scott, A Greek-English Lexicon; Oxford: The Clarendom Press, 1883, p. 315.

[2] Ib.

[3] M. Bullet (Jean-Baptiste Bullet), Mémoires Sur La Langue Celtique, Tome II; Besançon: Claudi-Joseph Daclin, 1759, p. 658.

[4] Ib.

[5] Ib. p. 648, 633.

[7] Ib. p. 658.

[8] Ib.

[9] Ib. pg. 662.

[10] Charles Mackay, The Gaelic Etymology of the Languages of Western Europe; London, N, Trubner and Co., 1877, p. 130.

[11] Henry George Liddell and Robert Scott, Ib. p. 929.

[12] Ib.

[13]

{14] Ib.

[15 - 20] M. Bullet (Jean-Baptiste Bullet), Ib. Tome III, p. 149.

[21] Ib. p. 150.

[22] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II, Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, p. 636.

[23] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dictionary; Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 817.

[24] Română Tabula Peutingeriana, Sec. V D. C., Facsimil De Conradi Millieri, 1887/1888.