Po biblijskoj mitologiji Starog zavjeta i njegove "Knji-ge postanja", Jafet je Gomerov otac, predak Arjana, tj. Tračana (Kimera) i Skita (Aškenaza). O Arjanima ko-ji su boravili u Sumiru (Sumeru) John Campbell piše:
"Jedina istorijska loza koja potiče od Jafeta bila je Jerahmelijska, koji je sa svojim sinom Ramom i unukom Jaminom dao imena Erehtej, Romul, Bra-hma, Rom i Man, imena koja karakterišu tradicije Arjana. Neki od Jerahmelićana bili su Arkami, luta-juća plemena u Arabiji; drugi, Kirenijci iz sjeverne Afrike, koji su rano zavladali hetitskim i midijskim kolonistima. Njihovo glavno područje bila je medi-teranska obala Palestine u Filisteji i na sjever do granice s Fenikijom. Ali su oni bili raštrkani u malim zajednicama u raznim dijelovima Sirije, Palestine i Egipta i rano su našli svoj put u Babiloniji i Asiriji u društvu s Hetima. Ovi istočni Arjani su uglavnom bili, kao što je navedeno, potomstvo Gekera, naj-mlađeg Ramovog sina, i njegovog najstarijeg brata Măza. Ali Oniti, ili Jonjani kako su ih Grci zvali, koji su potekli od Ramovog polubrata i koji su trans-jordanske Atarote nazvali po njihovoj majci Atarah, bili su među najranijim kolonistima Haldeje. Predak Onam ili Oannes pojavljuje se na najstarijoj stranici haldejske istorije kao mudro biće s tijelom ribe koje je podučavalo slovu i nauku i umjetnosti izgradnje gradova. Bajka o ribi nalazi svoje objašnjenje u imenu Onainovog drugog sina Jadaga, koji je postao Odakon ili Dagon, bog ribe iz Ašdoda." [1]
Naziv HALDEIA (> HALDEJA) je od tri keltske riječi: HAL + DE + IA. HAL u HALA znači STANIŠTE, PALATA [2], DE znači BOG; DAN [3]; IA znači PODRUČJE, ZEMLJA [4]. Ime HALDEIA, tj. HAL-DEJA, znači BOŽANSKO STANIŠTE ili BOŽAN-SKA ZEMLJA.
SUMIR je drugi naziv Haldeje i po logici treba da bude istog ili srodnog značenje imenu HALDEJA. Keltsko SUM u SUMIR znači isto što i keltsko SAM, SEM, SIM i SOM sa značenjem BEL, BAL, SUNCE. [5]. Sunčevo ime SEM uzeli su vavilonski masoni kao ime Jafetobog brata i po tom imenu su izmislili SEMITE, a SEM je bilo samo jedno od drevnih imena SUNCA, a ne čovjek. Sa osnovom SUM keltsko SUMINA znači VATRA, ŽESTINA, BIJES, GNJEV [6]. U riječi SUMIR je keltsko IR koje znači BAŠTA, CVIJET, VRT [7], te SUMIR znači SUNČEVA BAŠTA, SUNČEV VRT (ovo mnogo podsjeća na SEMIRAMIDINE VRTOVE).
Arjane ONITE drevni Grci su zvali JONCI (grč-ki: Ἴωνες, Jōnes, jednina Ἴων, Jōn) po njihovom pretku ONAMU ili OANNESU. Vavilonski sveštenik Berosus za OANNESA kaže da je imao oblik ribe, ali sa glavom čoveka ispod riblje glave, a ispod ribljeg repa sa nogama čovjeka. Danju je dolazio na obalu Perzijskog zaljeva i podučavao čovečanstvo pisanju, umjetnosti i nauci. Šta znači ime ONAM, OANNES?
Galsko ON u ONAM znači GLAVNI; TOK, RIJEKA, VLAGA [8], dakle je ONAM pridjev sa značenjem TEČNI, VODENI, VLAŽNI i to je sanskritsko DAKA, DAGH ili DHAK [9], U srpskom ON je lična zamjenica trećeg lica jednine, dakle je dio TROJSTVA: JA, TI, ON. Po logici i redoslijedu kosmogonije prvo lice jednine je BOG OTAC, drugo je BOGINJA MATER, treće je SIN ON i to je SVJETLOST, SUNCE, galski DAG i DAC (čitaj DAK) [10], jer je TOK VREMENA. Srpsko DAKO je od DAG, tj. DAK:
DAG = DAK > DAKO > DAKAN > DAČAN = SJAJAN, TRAČAN, SLAVAN, SLAVEN.
Heliopolis je grad kojeg su Egipćani zvali ON, što znači SUNCE, grčki HELI. Egipatsko ON se nalazi u grčkom ONIKS (ὄνυξ) i to je KLIN, EKSER i KANDŽA (orla ili sokola), tj. ZRAKA [11].
Sunce ON je mjerač vremena, vrijeme je TOK koji se mjeri po mjestu Sunca i ONO pokazuje vrijeme ONDA, ONDE i ONAMO.
Govoreći o genealogiji ranih arjanskih kraljeva u Donjem Egiptu iznad citirani autor kaže:
"Sagara i Pisiris, ili Pisi zari, su Geker i Buz; ..." [12]
PISI znači ZARI, tj ŽARNI, SJAJNI, jer on je PLAM-TEĆI koji SAGARA, gori. Galsko SAG, SIG znači SUNCE [13]. Galsko PISC (čitaj: PISK) je RIBA, jer riječ PISK bukvalno znači ZAR, ŽAR, SJAJ. Osno-va u PISK je galsko PIS sa značenjem PRST [14], dakle je to izvorno ZRAKA. Ovo PIS sinonim je galskom BIS [15] koje je isto galskom BES, BIS, BOS i BUS sa značenjem SUNCE, VATRA [16]. Od osnove PIS izvedeno je galsko PISION [17], u savremenom srpskom PIŠAKA:
a) PIS > PISK > PISAKA > PIŠAKA = URIN (UR znači SJAJ);
b) PIS > PISA > PISATI, PISALKA > PISALJKA;
c) PIS > BIS > BISER
Egipatski gradovi ON i FARBAIT (grčki: Φάρβαιθος) su rana naselja Arjana u malom arjanskom kra-ljevstvu:
"On i Farbait, potonji potiče iz priče o Prometeju, bili su jerahmelijska naselja, sitna kraljevstva u Donjem Egiptu, kojih je vjerovatno bilo još nekoliko." [18]
Velško ON znači RASTUĆI, GLAVNI, NADVRH-OVNI, BESKRAJNI [19]. Galsko ON znači GLAVNI [20].
Ime FARBAIT je od dvije kelstke riječi: FAR + BAIT. Galsko FAR sinonim je galskom MAR, [21], BAR, BARR, PAR, VAR sa značenjem DUG, VELIK [22] i sve se odnosi na BAL, BEL, SUNCE [23]. Velški FAR, FARÄON znači NAJMOĆNIJI, NAJJAČI [24] Galsko BAITA znači PUNOĆA, BOGATSTVO [25]. Staro srpsko BAJTA (BAITA) je KUĆA, te FARBAIT znači VELIKO BOGATSTVO, VELIKA KUĆA.
.............................
[1] John Campbell, The Hittites: their inscriptions and their history, Vol. II; Toronto: Williamson & Co., 1891, pg. 256.
[2] Jean-Baptiste Bullet, Mémoires Sur La Langue Celtique, Tome III; Besançon: Claudi Joseph Daclin, 1759, pg. 4.
[3] Ib. pg. 441.
[4] Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary in Two parts, London, Printed for James Duncan, 1825, pg. 320.
[5] Jean-Baptiste Bullet, Ib. pg. 384
[6] Ib.
[7] Ib. pg. 50.
[8] Ib. pg. 218.
[9] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dictionary; Oxford, The Clarendon Press, 1960, pg. 465, 466, 508.
[10] Jean-Baptiste Bullet, ib. Vol. II, pg. 430, 428.
[11] Henry George Liddell and Robert Scott, A Greek English Lexicon, New York: Harper & Brothers, 1883, p. 1058
[12] John Campbell, Ib. pg. 257.
[13] Jean-Baptiste Bullet, Ib. Vol. III. pg. 329.
[14] Ib. pg. 260.
[15] Ib.
[16] Jean-Baptiste Bullet, Ib. Vol. II, pg. 171.
[17] Jean-Baptiste Bullet, Ib. Vol. III, pg. 260.
[18] John Campbell, Ib. pg. 257.
[19] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, Vol. I, London: Printed for E. Williams, 1803.
[20] Jean-Baptiste Bullet, Ib. pg. 218.
[21] Jean-Baptiste Bullet, Ib. Vol. II, pg. 568.
[22] Ib. Vol. III, pg. 138, 139.
[23] Ib. Vol. II, pg. 568.
[24] William Owen Pughe, Ib.
[25] Jean-Baptiste Bullet, Ib. Vol. II, pg. 118.
No comments:
Post a Comment