AS (AZ) I ASTAL

 

         Uče nas da je u staroslovenskom lična zamjenica prvog lica jednine glasila AZ (азъ), a Bugari i danas tako govore (Makedonci izgovaraju JAS). U slovenskoj grupi jezika AZ odgovara današnjem obliku JA i bukvalno znači JESAM, BIVAM, POSTOJIM.

 

        Na nekim srednjevijekovnim stećcima piše: “AZ PISAH”, “ASE LEŽI”, “ASE POČIVAET”, ili “ASE PIŠE” ili “ASE USIJEČE”:

AZ pisah = JA pisah

ASE leži = OVDJE leži

ASE piše = OVO piše

ASE počivaet = OVDJE počiva

ASE usiječe = OVO usiječe

AZ = JA = JESAM, BIVAM, POSTOJIM

AZ > ASE

ASE = OVDJE, OVO, OVAJ

I pogledajmo sad ovo:

a) egipatsko AS, AS-T znači STAN, BORAVIŠTE, GRAĐEVINA, SVETILIŠTE (1)

b) egipatsko AS, AS-T znači MJESTO, STANIŠTE, SJEDIŠTE, PRESTOL (2)

c) keltsko (gaelik) ASTAIL znači MJESTO, BORAVITŠE, ZGRADA (3)

Egipatske riječi AS, AS-T i keltsko ASTAIL imaju isto značenje kao i srbsko srednjevijekovno i današnje bugarsko AZ, odnosno kao srednjevijekovno srbsko ASE.

Pogledajmo srbske riječi:

ASTAL

STALAK

STALAN

STALAŽA

STALOŽEN

Sve riječi iznad označavaju STOJNO MJESTO. Tako je od ASTAL preko oblika STAL dobijeno STOL, STO, STOLICA. Tako vidimo da je ASTAL starije od STO(L).

         Od ASTAL preko ASTOG izveden je oblik STOG, a od STOG preko STOGER dobijeno je STOŽER. I ŠTALA je od ASTAL, a sve je od AS, tj. od AZ.

         ASTAL je u engleskom STOOL, na gaeliku STÓL, velški STÔL, irski STÓL, holandski STOEL, islandski STOLL, švedski STOL, gotski STOL, litvanski STALAS, poljski STOLEK.

         AS (AZ) označava MJESTO POSTOJANJA, te imamo BASTATI, OBASTATI, BAŠTA, BAŠTINA, BASTION, BAZEN (< BASEN), BAZA (< BAS).

         AZ (AS) je riječ nebeskog jezika: keltsko (gaelik AS) znači IZ, OD (4). Od osnove AS (AZ) nastalo je ASTAR (5) što znači ZVIJEZDA (latinski: astrum). Gaelik ASTARAICH znači PUTOVANJE. Od riječi AZ (AS) preko oblika ASTAR izvedene su riječi ASTROLOGIJA i ASTRONOMIJA:

a) ASTRO + LOGA = ZVJEZDA STANIŠTE

b) AS + TRON > ASTRON + OM > ASTRONOMIJA

        AS (AZ) je PRAISKONSKA RIJEČ VJEČNOSTI.

...........................

(1) L. A. Waddell, Egyptian civilization of Sumer origin & real Chronology, Luzak & CO, London, 1930, Plate XIX.

(2) Ib.

(3) Neil M’Alpine, A Pronouncing Gaelik Dictionary, Second Edition, Published by Stirling & Kenney, Edinburgh, 1833, p. 20.

(4) R. A. Armstrong, A. M.Gaelic Dictionary in Two parts: I. Gaelic and English. II. English and Gaelic, London, Printed for James Duncan, 37, Paternoster Row; 1825, p. 36.

(5) Ib. p. 37.