OTAC AB I APOLO

 

         Govore da je AB ili AV, ABA ili AVA riječ semitskih jezika i da znači OTAC. U mnogim prehrišćanskim religijama Sunce je obožavano kao Bog Otac, te su Egipćani imali boga APISA u zoomorfnom liku VOLA (BIKA), dok su Grci svom Bogu Suncu dali antropomorfni lik lijepog, snažnog mladića APOLONA. Kojim putem je riječ AB došla u oblik riječi APIS i APOLO?

 

         Prvo ime APISA: AB > ABI > ABIS > APIS.

Kod Grka je islo ovako: AB > ABO > ABOLO > APOLON (Ἀπόλλων, gr.).

 

 

         Tračani su VOLA zvali BOLINTOS. Korijen ove riječi je BOL- dao je savremeno srbsko VO(L).

Kako je došlo do toga da VOL postane simbol SUNCA? Počelo je po vremenu početka proljeća: prvi dan proljeća prije 7000 godina (oko 5000 god. st. ere) počinjao je u sazviježđu Bika i početak proljeća dešavao se u ovom sazviježđu sve do oko 2300. god. st. ere. U naše vrijeme Sunce ulazi u sazviježđe Bika početkom maja. Zato nije nikakvo čudo što su prehrišćanski narodi Boga Oca vidijeli u Suncu i kroz Sunce.

 

         Prije vavilonskog ropstva (od oko 598-538. god. st. ere) Hebreji su imali egipatski solarni kalendar. Tad im je mjesec AB (OTAC) bio ljetni mjesec u vremenu jul-avgust. Po biblijskoj hronologiji Hebreji su krenuli iz egipatskog ropstva 1637. godine. To je do 2000. godine hrišćanske ere 3637 godina. Pošto je sideralna godina duža od tropske za 11,2333333333 minuta, ovih 3637 godina po 11,2333333333 minuta daju oko 26 dana. Ako od 21. juna (kad u naše vrijeme počinje ljeto), odbrojimo prema julu 26. dan pada 3-4 jul po julijanskom kalendaru. To znači da je prije 3637 godina ljeto počinjalo početkom jula julijanskog kalendara (sredina jula gregorijanskog kalendara). Tako su i Hebreji vrijeme ljetnog Sunca zvali AB (OTAC), dakle su i oni Sunce nazivali OCEM. Ono "zlatno tele" pod Horivom bio je zlatni APIS.

 

         Pogledajmo u razne jezike kako glasi riječ OTAC:

 

afrikanski (Afrikaans): pa (AB > BA, te je metatezom dobijeno PA),
amharik (Amharic): ābati (osnova je AB),
arapski: alab (AL je isto kao i EL ili Il i to je ime Boga, a AB je OTAC),
korzikanski: babbu (i ovdje imamo AB),
galicijski: pai( AB je dalo PA, te metatezom dobijeno PA-),
hebrejski: ab,
korejski: abeoji (AB je na početku riječi),
kurdski: bav (BA je metatezom od AB),
latinski: abbas,
malajski: bapa (BA je metatezom od AB),
maorski: papa (Abje metatezom dalo BA),
mongolski: aav ni (AAV je od AB),
portugalski: pai (AB je dalo AP, te metatezom dobijeno PA),
srbski: babo,
Shona: baba,
somalijski: aabbe,
sudanski: bapa,
svahili: baba,
turski: baba,
talijanski: babbo,
nepalski: bubā,
Haitian Creole: papa
tamilski: appā,
vijetnamski: ba (metatezom od AB),
Yoruba: baba,
Chichewa: bambo,
zulu: ubaba
Xhosa: utata,
sanskrit: tata

Vijetnamski: cha (srbsko ĆAĆA je OTAC).

 

Telugu: Taṇḍri (keltsko TAN je VATRA, SJAJ. Srbi imaju TAN u vlastitim imenima TANASKO, TANASIJA, TANKOSA, TANA).
Kanarisko (Kannada): tande (od korijena TAN).

Švedski: падар (od ruskog “подарок” = DAR, DAROVANJE = SUNCE).

Francuski: père (sanskritsko PERU je VATRA, SUNCE; srbski PERUN je bog ljetnjog Sunca).

Japanski: otōsan (srbsko (H)ODOSAN, OTO SAN onaj koji (H)ODA = OTAC SUNCE).

Kazački: әке (äke) (od OG > OKO = VID = SUNCE).

Latvijski: tēvs (TEUT JE keltski bog OTAC).
Litvijski: tėvas (od TEUT).

Ruski: otec (ODAC, onaj koji HODA = SUNCE).
Srbski: otac ((H)ODAC).
Uzbecki: ota (skraćeno od OTAC < ODAC).

 

         Sve ovo svjedoči da su svi narodi svijeta jednoh porijekla i da su nekad bili jedan narod sa jednim jezikom.