Kopilo, Zenica (foto: Haris Badzic - Anadolu Agency).
"Nesumnjivo je istina da su Tračani poštovali boga rata; ali tračansko porijeklo grčkog Aresa ne može se dokazati. Ne znamo ni kako je bilo ime tračanskog boga rata; među Krestoncima zvali su ga Kandaon." (1)
U imenu KRESTONCI osnova je tračansko KRES i to je VATRA. Krestonci su Tračani koji su u živjeli između rijeka Strimona (Strume) i Aksija (Vardara) pa sve oko Soluna.
Bretoni su potomci Kelta, a Kelti su od Kimerijaca, što je isto kao i Tračani. Bretonsko CRÊS (čitaj: KRES) znači CENTAR, SRCE SVEGA (2). Korniši su pleme Bretonaca, isti rod. Na korniškom CENTAR i SRCE takođe glasi CRÊS (3), što je na velškom CRÊZ ili KRÊZ (4).
KRES je VATRA i to je CENTAR I SRCE SVEGA POSTOJEĆEG, jer je BOG KRES. Kao SRCE I CENTAR svega, KRES je IZVOR POSTOJANJA.
Korijen KRE u značenju ŠPRICALJKA (fontana) nalazi se u grčkom κρήνη (KRENE) (5), u srpskom danas je to glagol KRENE, KRENUTI, imenica KRET (drevno ime ostrva KRETA ili KRIT). Sunce je špricaljka, Sunce je fontana i vrelo života.
Ne samo što je IZVOR POSTOJANJA, KRES je i TEMELJ POSTOJANJA i sa tim značenjem korijen KRE nalazi se u grčkom κρηπίς (krepis) (6), srpsko KREPITI, ožiljavati, jačati.
Po nekoj mitologiji KRES je sin Jupiterov i vladao je Kretom (Kritom) nakon svog oca Jupitera. Po tumačima mitologije Jupiter je Jafet, dakle je KRES sin Jafetov kao i PROMETEJ. Rimski Jupiter je grčki ZEVS, a po grčkoj mitologiji PERSEJ je sin Zevsa. I gle:
"Jafetov sine, nadmašivši sve lukavo, drago ti je što si me nadmudrio i ukrao vatru - velika kuga tebi lično i ljudima biće. Ali kao cijenu za vatru daću ljudima zlu stvar u kojoj se svi od srca mogu radovati, dok ne prigrle svoje vlastito uništenje." (7)
Ovdje se spominje Jafet (Ίαπετ), najstariji Nojev sin. Od Zevsa je ukrao vatru PROMETEJ JAFETOVIĆ (kod Hesioda: Ίαπετιονίδη) i poklanja je ljudima. KRES, PROMETEJ i PERSEJ su tri tračanska imena SUNCA: KRES je VATRA, PROMETEJ se PROMEĆE istok-zapad, a značenju imena PERSEJ posvetićemo ovaj članak.
Avgusta 2019. u selu Kopilo kod Zenice u Bosni arheolozi su pronašli glinenu figurinu sa znakom Ր ispod grudi, a iznad znaka urezani natpis PERSI. To je idol PERSI (slike u prilogu). Znak Ր je sumerski ideogram PAR, hetitska riječ PER, feničansko slovo P. Bosna je drevna Ilirija koju su nastanjivali Tračani, dakle je PERSEJ tračansko ime, jer je i PERSA, kao današnje srpsko vlastito žensko ime, tračanska riječ. Dileme nema: PERSEJ, PERSI je muško, PERSA je žensko ime. Po tim imenima moralo je postati ime PERSIJA, što bi bio dokaz da su neki TRAČANI osnovali PERSIJU.
A sad idemo za istoriografskim i etimološkim tragom imena PERSIJE.
"TRAKIA - I. IME. - Pored svog originalnog imena, zemlja je imala, kako kaže Steph. B (s. v.) dva starija imena: Πέρκη i Ἀρία....." (8)
Trakija je zvana PERKE (PERKI) i ARIA. Sanskritsko PERU je PLAMEN, VATRA, SUNCE. (9) Korijenska osnova u PERU je PER, ista osnova koja se nalazi u imenima PERSEJ, PERSI i PERSA. Sinonim imenu PERKE je ARIA po imenu AR, Sunce.
Egipatsko PER znači VID, VIĐENJE, POJAVLJIVANJE (10), egipatsko PERTI znači MOĆAN, SILAN (11). Egipatsko PERǺ znači HEROJ (12), a PERU znači BOGOVI SVETILIŠTA (13).
Velško PERCHI je POŠTOVANJE, ČAST (14). Velško PERIF, jed. m. rod (PAR) je DAVALAC POSTOJANJA, ONAJ KOJI NUDI I KOMANDUJE, TVORAC (15). Velško PERON je GOSPOD, BOG (16).
I šta bi moglo da znači PER u imenu PERSIJA? To je VATRA, SVJETLOST, SUNCE, u bukvalnom smislu BOG, PERNI PERUN.
Persijsko PER je KRILO, LET, LETAČ, KRESTA, PERJE (17). Persijsko PERIN znači DOBAR (18), persijsko PERTAW je SVJETLOSNI ZRAK, SVJETLOST (19). Persijsko PERAS znači ŠIRENJE, SAVRŠENSTVO, DOSTAVLJANJE, DAVANJE (20). PERSEPOLIS je SJAJNI GRAD.
Egipatsko PER je PALATA FARAONOVA, PRESTOL VLASTI (21), FARAON je PER-ĀA (22). Egipatsko PERKH je CVIJET (23): PER je SUNCE, PERKH je KAO SUNCE.
Osnivači PERSIJE su PERSI ili PARSI, jer su tračansko i egipatsko PER istog značenja kao i sumersko PAR: KUĆA SUNCA, CARSKA PALATA.
Grčko ime Persije glasi PERSIS (Περσίς), PERSIJANCI su PERSAI (Πέρσαι ili Πηρσαί) (24). I pazimo sad ovo:
“Kralj Darije zvao je sebe ‘Persijan sin Persijana, Arjan sin Arjana’ (25). Kralj Darije rodom je Medijanin i Herodot to zna i kaže da su Arijani staro ime Mediana:
“Nekad su ih svi zvali Arjanima, a kad je k njima došla Medeja iz Atine, oni su tada uzeli drugo ime, ovo sadašnje.” (26)
Mitološka Medea je unuka Sunca Helija i prorokovala je u kimerijskom Kolcizu, istom mjestu odakle su Feničani porijeklom. Herodot kazuje grčku mitologiju kojom se sakriva istina, jer keltsko MED u grčki napisanom MEDOI (Μῆδοι) znači ZNANJE (27); keltsko MEDH, MEDHES znači SLOVITI (28). Mnogo je tu podudarnosti sa imenom SLOVEN.
Drugo ime PERSIJE jeste IRAN i to su sinonimi, jer IR u IRAN znači VATRA. Starogaelik IR je BIJES, LJUTNJA (29), emotivna vatra, latinski IRA (30). Arapsko IRR (31) i arapsko IRĪS znače VATRA (32). Grčko IRA (ἱρά) je zmija, a zmija je VATRA (33). Korijen IR je u IRIS (perunika): grčko IRIS (Ίρις) je GLASNICA BOGOVA i kao takva ona mora biti ČISTA, SJAJNA, BLJEŠTEĆA kao VILA, što je na persijskom PERI (34).
Imperativ srpskog PRATI je PERI, OPERI.
Persijsko PARS je PERZIJA (35), PARSA je ČIST, SVET (36), a Persijanac je PARSI (37). I eto nas kod prećutane istorije: galski PARISI osnivači su francuskog grada PARIS:
“Paras-Aria je Arianin Persijanac ili Parisi.” (38)
Gaelik PARAS znači NEBO, RAJ. (39)
Gali su pleme tračanskih Briga. Dakle su pripadnici istog naroda osnovali PARS (Persiju) i grad PARIS.
...............................
(1) S. A. Cook, F. E. Adckok and M. P. Charlesworth, The Cambridge Ancient History, Vol. VIII; Cambridge, The University Press, 1930, pg. 550.
(2) Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum; Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, pg. 75.
(3) Frederick W. P. Jago, An English-Cornish Dictionary; London: Simpkin, Marshall & Co.; Plymouth: W. H. Luke, 1887. pg. 76.
(4) Ibid.
(5) Henry George Liddell and Robert Scott, A Greek English Lexicon; New York: Harper & Brothers, 1883, pg. 845.
(6) Ibid.
(7) Hesiod, Works and Days, 55-58.
(8) William Smith, Dictionary of Greek and Roman Geography, Vol. II; Boston: Little, Brown and Co., 1870, pg. 1176.
(9) Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dictionary; Oxford, The Clarendon Press, 1960, pg. 648.
(10) E. A. Wallis Budge, An Egyptian Hieroglyphic Dictionary, Vol. I; London: John Murray, 1920, pg. 243.
(11) Ibid. pg. 240.
(12) Ibid. pg. 243.
(13) Ibid.
(14) William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, The Second Edition, Vol. II; Denbigh: Printed and published by Thomas Gee, 1832, p. 414.
(15) Ibid., pg. 417.
(16) William Richards, Welsh and English Dictionary (Geiriadur Cymraeg a Saeseneg); Caerfyrddin, 1832. p. 255.
(17) John Richardson, A Dictionary, Persian, Arabic, and English; The Clarendon Press, Oxford, 1877, p. 366.
(18) Ibid., pg. 386.
(19) Ibid., p. 372.
(20) Ibid., p. 368.
(21) E. A. Wallis Budge, Ibid. pg. 237.
(22) Ibid. pg. 238.
(23) Ibid. pg. 243.
(24) The Encyclopædia Britannica, Vol. XVIII; Philadelphia, J. M. Stoddart Co., Limited, 1885, pg. 573.
(25) Ibid.
(26) Herodot, VII, 62.
(27) William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh: Printed and published by Thomas Gee, 1832, pg. 333.
(28) Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum; Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, pg. 249.
(29) Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary in Two parts; London, Printed for James Duncan, 1825, pg. 335.
(30) Ibid.
(31) John Richardson, A Dictionary, Persian, Arabic, and English; The Clarendon Press, Oxford, 1877, pg. 31.
(32) Ibid. pg. 29.
(33) Henry George Liddell and Robert Scott, Ibid. pg. 708, 695.
(34) Walter William Skeat, An Etymological Dictionary of the English Language, Second Edition, Oxford: The Clarendon Press, New York: Mcmillan & Co., 1893, pg. 434.
(35) John Richardson, A Dictionary, Persian, Arabic, and English, Vol. I; London: Printed by William Bulmer and Co., 1806, pg. 212.
(36) Ibid.
(37) Ibid.
(38) Edward Balfour, Cyclopædia of India and of Eastern and Southern Asia, Second Edition, Vol. II; Madras: The Scotish and Foster Press, 1871, pg. 539.
(39) Robert Williams, Ibid. pg. 278.
No comments:
Post a Comment