MOTANJE I OKRETANJE

ČUNJAK, MOTOVILO i MOSUR istog su znacenja. Otkud riječ ČUNJAK?

A) Keltsko (gaelik):

• CUM = DRŽATI, DRZAČ (1)
• CUMA (pravilnije CUNNA) = OBLIK, OKVIR (2)
• CUMAIL = DRŽANJE (3)
• CUNN = OKVIR, OBLIK (čun je i držač na vodi: čamac) (4)
• CUNNA = NAPRAVA,SPRAVA, ALATKA (5)

 

B) MOTOVILO: MOTOVILO < MOTATI + VITI

 

• MOT = KRUŽNI OKRET (UKRUG)
• VITI = NAVIJATI, NAVITI

 

C) MOSUR: MOT > MOT-UR

 

• MOT = OKRET UKRUG
• UR = NOV, TAZE (6)
• AS-ÙR = OPET, PONOVO (7)

 

        U gaeliku nema riječi MOT, ali postoji riječ MODH (8) sa značenjem RAD, POKRET. Da li je MODH nastalo od MOT ili je MOTH nastalo od MOT, to je ovdje nebitno. Sa korijenom MOT- je srbsko MOTIKA i to upućuje na RAD. U velškom postoji riječ MOD sa zanačenjem OKRET, KRUG, a velško MODUR je VLADAR, KRALJ, ali je i MOTOR (9).

 

         Etimolozi tvrde da je to sve izvedeno od latinskog MOTIO, što znači POKRET, KRETNJA. Keltsko-trački je mnogo stariji od latinskog. Srbsko MOTRITI znači neprekidnu radnju kretanja glavom i očima. MOT imamo i u srbskom KOMOTAN, SAMOTAN i obe riječi upućuju na KRETANJE.

 

         MOT jeste RAD, jeste KRETANJE, jeste OKRETANJE, ali je po zakonu fizike za svaki RAD, KRETANJE i OKRETANJE potrebna energija, sila, snaga, tj. MOĆ. Riječ MOĆ postala je od protosrbskog MOTJ, gdje je TJ meki dvoglas od kojeg je postalo Ć.

 

        Tako vidimo da je riječi MOT najstarije značenje SNAGA, SILA, MOĆ i to je u fizici ENERGIJA koju je stvorio i održava duboki nezemaljski Božji glas što na keltskom glasi MOTHAR (10). Glas je treperenje, vibracija, frekvencija. Duboki nezemaljski Božji glas je niska frekvencija. FREKVENCIJA je MOĆ KOJA POKREĆE SVE, a izvor FREKVENCIJE jeste BOG.

…………………………….
         (1) Neil M’Alpine, A Pronouncing Gaelik Dictionary, Second Edition, Published by Stirling & Kenney, Edinburgh, 1833, p. 95.
         (2) Ib.
         (3) Ib. p. 96.
         (4) Ib.
         (5) Ib.
         (6) Ib. p. 279.
         (7) Ib.
         (8) R. A. Armstrong, Gaelic Dictionary in Two parts: I. Gaelic and English. II. English and Gaelic, London, Printed for James Duncan, 37, Paternoster Row; 1825, pg. 1017.
         (9) William Spurrell, A Gramar Of The Welsh Language, Charmarten - London, 1848, pg. 283.
         (10) Neil M’Alpine, A Pronouncing Gaelik Dictionary, Second Edition, Published by Stirling & Kenney, Edinburgh, 1833, p. 185.