Konstantinov labarum.
LABARUM je riječ koja označava vojni standard (znak) legija Konstantina Velikog. To je standard sa Hristovim monogramom Chi (X) - Rho (P), što skraćeno na grčkom znači HRISTOS.
Dresirani umovi zvaničnih etimologa ne mogu da nađu etimološko porijeklo riječi LABARUM.
Konstantin je sa svojim ocem, carem Konstancijem, otišao u Britaniju 305. godine. Sljedeće godine Konstacije umire i tu i tad Konstantin se proglasio za cara.
Zašto pominjemo Britaniju? Pominjemo je zato što su i tada u Britaniji boravili KUMRI (CUMBRI), a oni su potomci Briga (Friga) čija je prva postojbina bila na Brigiji, odnosno Helmu, tj. Balkanu. Današnji Velšani potomci su tih KUMRA.
Svi potomci GOMEROVI poznati su pod jednim opštim imenom kao GIMIRI, KIMEROI, CIMBRI, SIMBRI, ZIMRI, KUMRI, KUMBRI, SUBRI, SURABI, SORABHI, SORABI, SORBI, SORABI, SSEBRI, ZIRBI, SARMATI, SRBI, a sve to je od antičkih Grka nazvano KELTI (Κελτοί).
I pogledajmo sad ovo: kumrijsko (velško) LLAB* znači ZASTAVA. Kumrijsko LLABED** je ZNAK, OZNAKA.
Latinizirano LLAB (LLABED) je LABARUM i znači ZASTAVA. Vojska iza jedne zastave je ZA STAV koji ZASTAVA simbolično predstavlja.
Ima li u srbskom jeziku riječ sa korijenom LAB-? Ne, to nije isti korijen od koje je izvedena riječ LABUD, čiji korijen potiče jos iz sumerskih vremena i zajedničkog jezika svih ondašnjih ljudi, već je korijen kasnijeg, ali takođe starog porijekla.
Uzmimo riječi LAPAK i LAPATAK:
- LAPAT, gen. -ptá m (Mikalja, Bella, Stulić) »1° komad, dronjak« = lapât (Krk, Baška, Lika, Jačke,... lapák, gen. -pka »jezičac u pisku na gajdama« = lapák, gen. -pka (čakavski, srednja Dalmacija, otoci?)..." ***
LABAT je dalo LAPAT (B > P):
a) KOMAD, DRONJAK,
b) JEZIČAK U PISKU NA GAJDAMA
a) Dronjak na haljinama se LJULJA, NJIŠE.
b) Jezičak u gajdama TREPEREĆI na vazdušnoj struji stvara zvuk, dakle se i on TREPEREĆI NJIŠE.
Velško LLAB je ZASTAVA, a svaka ZASTAVA na vjetru se NJIŠE i TREPERI. To znači da sve što je LABAVO na svom mjestu se NJIŠE TAMO-AMO. I eto korijena LAB- i u današnjem srbskom jeziku.
Ima li u srbskom jeziku riječ sa korijenom LAB-? Ne, to nije isti korijen od koje je izvedena riječ LABUD, čiji korijen potiče jos iz sumerskih vremena i zajedničkog jezika svih ondašnjih ljudi, već je korijen kasnijeg, ali takođe starog porijekla.
Uzmimo riječi LAPAK i LAPATAK:
- LAPAT, gen. -ptá m (Mikalja, Bella, Stulić) »1° komad, dronjak« = lapât (Krk, Baška, Lika, Jačke,... lapák, gen. -pka »jezičac u pisku na gajdama« = lapák, gen. -pka (čakavski, srednja Dalmacija, otoci?)..." ***
LABAT je dalo LAPAT (B > P):
a) KOMAD, DRONJAK,
b) JEZIČAK U PISKU NA GAJDAMA
a) Dronjak na haljinama se LJULJA, NJIŠE.
b) Jezičak u gajdama TREPEREĆI na vazdušnoj struji stvara zvuk, dakle se i on TREPEREĆI NJIŠE.
Velško LLAB je ZASTAVA, a svaka ZASTAVA na vjetru se NJIŠE i TREPERI. To znači da sve što je LABAVO na svom mjestu se NJIŠE TAMO-AMO. I eto korijena LAB- i u današnjem srbskom jeziku.
.................................
*Ellis Jones, A new pocket dictionary of the Welsh and English languages: Geiriadur llogell cymreig a seisonig; Cearnarfor, Cyhoeddwid Gan William Potter & Co, 1840, pg. 200
**Ib.
*** P. Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb, 1971
*Ellis Jones, A new pocket dictionary of the Welsh and English languages: Geiriadur llogell cymreig a seisonig; Cearnarfor, Cyhoeddwid Gan William Potter & Co, 1840, pg. 200
**Ib.
*** P. Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb, 1971
No comments:
Post a Comment