CERVEN - ČERVEN - CRVEN

Cherry

         Govore zapadni etimolozi da je englesko CHERRY (izgovara se i čita ČERI) izvedeno od starofrancuskog CERISE preko latinskog CERASUS (trešnjinino drvo), a sve od grčkog KERASUS (κεράσoς = trešnjino drvo).

 

         Ako je to tako kako govore, otkud u engleskom CHERRY srbsko Č (CH)? Ako je englesko CHERRY (ČERI) postalo od starofrancuskog CERISE, preko latinskog CERASUS, a latinsko od grčkog KERASUS, otkud u engleskom CHERRY (ČERI) ovo CH (Č)? Ova se laž lako da razobličiti!

 

         I naši etimolozi su članovi iste ekipe lažova, jer lažu da je riječ CRVEN postala od riječi CRV koja je, kažu, u staro vrijeme glasila ČRV:

 

        “Mjesto C bilo je negda Č, koje se i sada govori po nekim krajevima: sa C dolazi do XIV vijeka, a sa Č od XVI vijeka…” (1)

 

I lažu naši jezikoslovci da je riječ CRVEN postala od CRV, tj. od ČRV ovim putem: praslovenski: *čьrvenъ (staroslovenski: crьvь > čьrvenъ, ruski: červlënyj, poljski: czerwony).

 

        Šta je praslovenski i koji narod je govorio praslovenskim jezikom? Nema tog naroda, nema u istoriji Praslovena pa nije bilo ni praslovenskog jezika, već su postojali od Slovena stariji istorijski narodi sa svojim poznatim istorijskim imenima. Pošto nije bilo praslovenskog, dakle porijeklo riječi CRVEN treba tražiti u jezicima naroda starijim od Slovena.

 

Vatra

 

         I tvrde naše mutikaše da je riječ CRVEN postala od riječi CRV, jer se od nekakve vrste crva (larva štitaste vaši, kermes vermilio) u neko vrijeme dobijala crvena boja za upotrebu. Po toj pameti sve dok nisu počeli gnječiti te crve, drevni Srbi uopšte nisu imali riječ CRVEN i nisu znali kakve je boje KRV, nisu znali kakve je boje VATRA i nisu znali kakve je boje izlazeće i zalazeće SUNCE, niti su znali kakve su često boje oblaci pri izlasku i zalasku Sunca. Gdje je tu logika, gdje je tu ljudska pamet?

 

         Da li je sučajno ta larva dobila ime ČERV? Ne, nije slučajno, nego je ta larva dobila ime po ČERV boji. Pogledajmo li staro srbsko ČERV i englesko CHERI (ČERI), vidimo isti korijen: ČER-! Isti korijen je i u engleskoj riječi CHERUBIM:

 

        “Oblik imena ČERUVIM nađen je u egipatskim spisima. Ovaj oblik je CERESU i znači PLAMTEĆI” (2).

 

CHERUBIM – heb. K’RÚV, mn. K’RÚVIM (3)

 

Obratimo pažnju na ovo hebrejsko K’RÚV i K’RÚVIM: ne liči li to na srbsko KRV? Zar KRV nije CRVENA, a CRVENA je boja PLAMTEĆE VATRE. Zato i CHERUBIN (ČERUVIM) sa osnovom CHER (ČER) znači PLAMTEĆI.

 

         Idemo dalje: sanskritski SRNIKA ( सृणीक ) je VATRA. Zar sanskritsko SRNIKA ne liči na srbsko SRNA? Zašto je i po čemu je SRNA dobila baš to ime? Pogledajmo keltski (gaelik) CER = CEAR = LANE, SRNA, JELEN (4). Starokeltsko (gaelik) CEAR je KRV, POTOMAK, ROD (5). Velški CERWID znači JELEN (6), velški CERAINT je ROD, ROĐAK (7).

 

         Keltski (velški) CERUBIN, CERUBIN (8) isto je što i englesko CHERUBIN (ČERUBIN), tj. HERUVIM što znači PLEMTEĆI. Zar gaelik CER i velško CER nisu isti onom CER u egipatskom CERESU, a egipatsko CERESU znači PLAMTEĆI što je hebrejsko K’RÚV koje je slično srbskom KRV.

 

         Kakve su boje SRNA, LANE i JELEN? Crvenkaste su boje i kravu takve boje zovemo CRVENKA. Jedan ROD ROĐAKA je po KRVI (gaelik CER, CEAR; velški CERAINT).

 

Crveno drvo trešnje.

 

         CER je isto što i ČER. Boja trešnjevog drveta je CER(VENA) tj. ČER(VENA). Plod trešnje je CER(VEN) tj. ČERVEN i zato je TREŠNJA na engleskom CHERRY (ČERI).

 

         TREŠNJA: slovački: čerešňa, španski: cereza, ruski: черешня, bugarski: череша, mađarski: cseresznye, portugalski: cereja, poljski: czereśnia, galicijski: cereixa. I šta vidimo? Svugdje vidimo osnovu CER ili osnovu ČER i to su sinonimi za CRVEN, a po našim državnim etimolozima sve je to to izvedeno od hipotičkog “praslovenskog” *čьrvenъ. Nije to praslovenski, već keltski (tračanski ili ilirski).

Kočija (kineski "če").

 

        U drevna vremena vjerovalo se da se BOG SUNCA vozi na VATRENIM KOČIJAMA. Kineski (mandarinski) CHE (ČE) znači KOČIJA, KOLA, VOZILO. KRV ili CERV, ČERV ili K’RÚV je TOPLA (vatrena) i vozi hranu po tijelu i odvozi nepotrebne sastojke iz tijela? Kinesko ČE nalazi se i u riječi ČEKRK, jer je i to KOLO i VOZILO koje vozi kantu u bunar i iz bunara:

 

        “čekrk m (Vuk, 17. v.) = čekrk, gen. čekrka, pl. -ci (Kosmet) = ‘1° sinonimi kolo (v.), točak (v.), 2° vitao, sprava na koju žene na mátajú pređu na cijevi’.” (9)

 

ČE je VOZILO. Srbsko ČELJUST počinje sa ČE, jer se ČELJUST KREĆE tarući hranu.

CER i ČER su drevni atribut SUNČEVE VATRE i od tog CER i ČER je izvedeno CERVEN i ČERVEN što je kasnije u srbskom dalo CRVEN.

 

Ilirsko pleme Cerauni (Kerauni) boravilo je u području Raške.

 

         Ilirsko pleme CERAUNI u grčkim izvorima zapisani su pod imenom KERAUNIOI (Κεραύνιοι), a korijen u ovom imenu je KER- nalazi se i u egipatskom CERESUS, što znači PLAMTEĆI, VATRENI, te u grčkom KERASUS (κεράσoς) što je na starofrancuskom CERISE, na latinskom CERASUS, na engleskom CHERI (ČERI), tj. TREŠNJA, na gaeliku CEAR, na hebrejskom K’RÚV, a sve je to CRVENO kao KRV koja se na sanskritsku zove RASYA, jer je i grčko KERAINÓS (κεραυνός) istog korijena i znači MUNJA.

 

         Grčko KERAUNIOI (Κεραύνιοι), grčko KERAINÓS (κεραυνός), grčko KÉRAMOS (κέραμος), ‎kao i grčko GERANÓS (γερανός), izvedeno je od tračkog korijena GER što je dalo kasnije srbsko ŽER tj. VATRA. Ilirsko pleme CERUANI ime su dobili po tračkoj CRVENOJ BOJI VATRE i oni su kasniji nazvani RAŠANI jedne RASYE, tj. jedne KRVI.

……………………….
         (1) Đura Daničić, Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Dio I, JAZU, Zagreb, 1880-1882, str. 850.
         (2) Ricky Roberts, Angelic Mysteries, Lake Mary, Florida, Published by Creation House, 2004. pg. 22.
         (3) Walter William Skeat, An Etymological Dictionary of the English Language, Second Edition, Oxford: The Clarendon Press, New York: Mcmillan & Co., 1893, pg. 106.
         (4) Edward Dwelly, Faclair gaidhlig: a Gaelic dictionary, specially designed for beginners, Vol. 1, Published by: Herne Bay: E. Macdonald & Co, 1902-, pg. 188, 181.
         (5) Ibid. pg. 181.
(6) Titus Levis, A Welsh-English dictionary: Geirlyfr Cymraeg a Saesneg, Carmarthen, J. Evans, 1815, pg. 51.
         (7) Ibid. pg. 50.
         (8) William Owen Pughe, Geiriadur cenhedlaethol Cymraeg a Saesneg, Third Edition, Denbigh, Published by Thomas Gee, 1866, pg. 328.
         (9) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 303, 304.