Mi Srbi znamo šta je BAŠTA: komad plodne zemlje uz kuću ili vrlo blizu kuće. Od otaca i predaka naslijeđena zemlja je BAŠTINA. Evo kako Skok izvodi porijeklo drevne srbske riječi BAŠTINA:
“baština f (Vuk, Mikalja, dubrovački pisci) = bašćina (Bernardin, Baraković) = baščina (14. v., kajkavci) = bočina (Jambrešić i slovenski) ‘Г očevina, djedovina, hereditas, praedium; 2° njiva (Crmnica)s, poimeničen ženski rod pridjeva ЪаЫпъпъ (14, 15. i 16. v.). Od Daničića moderniziran bez potrebe za današnji jezik baštinan m, baština L, kad se ne govori više (upor. istina f < istimna). Taj je izveden s pomoću općeg pridjevskog sufiksa -ьпъ od stcslav. bašta ‘otac’ (v. gore baca) Od hrvatskih leksikografa bilježe tu riječ samo Stulić i Daničić u poslovicama. Baština je pravni termin koji se iz crkvenog slavenskog jezika raširio i na zapad.” (1)
I tako crni i čemerni Skok kaže da je BAŠTINA nastalo od riječi BAŠTA što, kaže, znači OTAC i poziva se na francusko BACA. Bože mili i istiniti, koliko je po srbskim knjigama neznanja i laži, čudo jedno!
Ima li ovdje Srba? Ima li ovdje iko ko razumije stare srbske riječi BASTATI i OBASTATI?
Znate li, Srbi, šta znači vaša riječ IZBASATI? To, Srbi, znači IZAĆI IZ NEKOG NEPOZNATOG MJESTA I UBASATI U NOVO MJESTO: IZ BASATI (iz je prijedlog mjesta, BASATI je IĆI ODNEKLE, DOĆI IZ NEKOG MJESTA.
Znate li , Srbi, šta znači NABAS? Sanskritsko NABASHA ( नाभस ) znači NEBESKO, te srbsko NABAS (koje se sastoji od NA BAS) znači DOBRO, SAVRŠENO, NEBESKO, BOŽANSKO, jer je sanskritsko BHAS ( भास् ) SVJETLOST, UŽIVANJE, SLAVA.
Na jeziku Kanarisa (Kannada/Canarese) BASANTA je PROLJEĆE , a ono je godišnje MJESTO života, rađanja i rasta i to se naročito primijeti u zelenom vrtu u BAŠTI. Kanarisko BASARI je DOBRO MJESTO. (2)
Kanarisko BASI je CENTAR TEŽE, a BASURU (BASIRU) je RODNICA, MATERICA, TRUDNOĆA, a sve to je MJESTO ŽIVOTA. (3)
Kanarisko BASE je SUŠTINA, SRŽ, CENTAR. (4)
Kanarisko BASTA je MJESTO DOBRA, dok BASTI znači BORAVIŠTE, SELO, STANOVNIŠTVO, NAROD. (5)
Tako vidimo da BASTATI znači BITI, POSTOJATI U DOBROM ŽIVOTNOM MJESTU.
BAŠTINA je MJESTO BIVANJA, MJESTO POSTOJANJA, MJESTO DOBROTE, MJESTO SUNCA I ŽIVOTA.
Da bi BASTALI i OBASTALI na jednom DOBROM MJESTU ŽIVOTA na svojoj BASTINI naši preci gradili su BASTIONE, tj. KULE, UTVRĐENJA, TVRĐAVE.
BAŠTINA nije “pravni termini iz crkvenog slavenskog jezika” kako Skok tvrdi, već je praiskonska srbska riječ Srba domorodaca koji su BASTALI i OBASTAJALI na svojoj milenijumski staroj BAŠTINI. Srbska riječ BAŠTINA je imenovala ono što nam je kasnije natureno pojmovima OTADŽBINA i DOMOVINA.
Stara srbska narodna prezimena BASARA, BASAREVIĆ, BASARIĆ, BASAREVAC znače BAŠTINAC, DOMORODAC, STAROSJEDILAC. Jedno istorijsko srbsko (keltsko) pleme iz 3-2 v. s. e. nosilo je ime BASTARANI (Bastarnae, Bastarni ili Basternae, lat., Βαστάρναι i Βαστέρναι, gr.).
Dokle ćete, kukavni Srbi, slijepo vjerovati svojim crkveno-školskim lažovima i odbijati istinu o sebi i svojim očiglednim istorijskim korijenima? Dokle ćete, crni Srbi, pokorno slijediti svoje najveće lažove, tirane i ubice vaše? Dokle ćete se njima ropskim umom klanjati i služeći im himne i tropare pjevati? Dokle će vam, Srbi, laž vjera biti?
…………………………
(1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Jazu, Zagreb, 1971.
(2) Rev. W. Reeve, A Dictionary, Canarese and English, Revised, Corrected and Enlarged by Daniel Sanderson, Wesleyan Mission Press, Bangalore, 1858, pg. 707-708)
(3) Ib.
(4) Ib.
(5) Ib.
(1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Jazu, Zagreb, 1971.
(2) Rev. W. Reeve, A Dictionary, Canarese and English, Revised, Corrected and Enlarged by Daniel Sanderson, Wesleyan Mission Press, Bangalore, 1858, pg. 707-708)
(3) Ib.
(4) Ib.
(5) Ib.