STEĆAK U GORNJIM VRACIMA

 

Stećak u greblju Ruići, Gornja Vraca, Zenica, BiH (foto: Hidajet Keleštura).

 

         U došadasnjoj literaturi neevidentiran stećak u obliku piramidalnog stupa, visine oko 1 m, nedatiran (najvjerovatnije 17-18. vijek). Na njemu su ukrasi u vidu cvijeta tulipana i nebeskog drveta života upisanog u list Svetovidove lipe (na piramidalnom vrhu horizontalne iznad cik-cak bordure). Dva ravnokraka O-krsta simboli su vremena dva godišnja doba: manji krst je simbol proljeća, a veći ljeta.

PETROGLIFI U SELU ŽLJEB NA TARI

 

        Mi smi dio drevne istorije svijeta, ali preči su nam Nemanja i Sava od te istorije. Naš svetosavsko-slovenski moto je "Sve za laž, laž ni za šta!"

 

         Petroglif kao antropomorfna simbolika sunca godine (Jennings Petroglyph, Seton Hall University Museum of Anthropology and Archaeology, South Orange, New Jersey) i zoomorfni prikaz Sunca godine na petroglifima u selo Žljeb na Tari nedaleko od Bajine Bašte.

 

   Znak Ր na pećinskom crtežu (Cueva del Pirutano, Spain) i na našim rednjevijekovnim stećcima (Novo Selo, Kupres; Bišće polje, Mukoša, Mostar).

 

Petroglifi sa znakom Ր (Žljeb, Bajina Bašta) i petroglif prekolumbovskih američkih Indijanaca (Coso Range, Little Lake, California).

 

 Sanskritsko PERU je SVJETLOST, VATRA, SUNCE. Simbol Ր je simbol VATRE (sumersko PER, PAR, feničansko P i egipatski hijeroglif S). Na ovoj slici je znak Ր na indijanskom petroglifu (Toro Muerto, Peru) i na stećku oko krsta (Zeleno polje, Rogatica).

 

     Plameno pero na glavi antropomorfnog Sunca na indijanskim petroglifima (Wolfman Panel, Butler Wash, BLM Lands, San Juan County, Utah), na spomeniku despota Stefana Lazarevića (Crkvine, selo Markovac kod Mladenovca), na stećcima (Šivolje, Šelec, Kalinovik; Vukovsko, Jeljan, Kupres) i na petroglifu u selu Žljeb na Tari kod Bajine Bašte (u dnu lijevo).

O STAROSTI STEĆAKA

       

Srednjovijekovni slavenski ratnik sa kopljem.

 

 

Izgled koplja kao dokaz datiranja srednjevijekovnog stećka (Gračanica, Visoko). Isto takvo koplje prikazano je u Perunovoj ruci na kamenu uzidanom u zid crkve u Žrnovnici kod Splita, a jedan primjerak takvog koplja nalazi se u Vojnom muzeju u Beogradu.

 

        Koliko su stećci stari, odnosno od kad se klešu i podižu, vrlo je teško pitanje. Retrospektivnu genezu stećaka možemo pratiti od početka 20. i kraja 19. vijeka pa 12. vijeka jer su ili datirani ili su na njima ukrasni motivi oružja čija je vizuelna forma bila karakteristika određenog doba. Pod nekim stećcima nađeni su grobovi sa dijelovima odjeće i nakitom. Tako po natpisima, izgledu oružja, odjeće i nakita datiraju neke stećke srednjeg vijeka.

 

Šljem na stećku (Koper-Vrelo  Sitno, Makarska) i šljem na tračkom konjaniku postavlja pitanje o starosti nekih stećaka.

 

        Ali, pod nekim stećcima nema grobova, jer su se pokojnici spaljivali i humke sa stećcima podizane su samo na urnama sa pepelom. O tome i Homer u Ilijadi govori:

 

         "Nebeski oblačnik Zeus progovori tad Apolonu:
         'Deder, mili mi Febe, iznesi Sarpedona divnog
         Sad iz strijela i kiv sa njega očisti crnu,
         Pa ga odnesi dalje i okupaj tada u r'jeci
         Te ga ambrosijom namaž', obuci u haljine vječne,
         Snu ga i Smrti, dvoma bliznadma, ostavi onda,
         Pratiocima hitrim, a oboje brzoće njega
         Pren'jeti na polje rodno u široku likijsku zemlju;
         Tu će ga braća sahranit i rođaci i hum će grobni
         Nasut i metnuti stećak, jer čast je mrtvima takva'."
                                (Homer, Iliada, 16,665-675, prevod: T. Maretić)

 

         Da li su arheolozi pod nekim stećkom našli urnu sa pepelom, o tome se ništa ne zna, a i da su našli, državni cenzori spriječili bi da se to objavi, a to bi učinili i danas. Na jednom stećku kod Stoca je natpis sa 739. god. (po drugom tumaču to 631. god.), ali se tumači slažu da je to greška pisara, što je zaista moguće.



Sumerski piktografski znak Ր znači PAR i isti je znakovima na stećku (Zeleno polje, Rogatica). Keltsko (gaelik) PARAS znači NEBO. Srpsko PARA je VODA NEBA. Sanskritsko PERU je VATRA, SUNCE.

          Na nekim stećcima nema ukrasnih motiva, a na nekima su motivi čiju upotrebnu nalazimo u vremenu sumerske i egipatske civilizacije (jedan primjer na slici iznad). Šta ćemo sa njima?

HIJEROGLIF I SIMBOL NA STEĆKU

         Znak prvog hijeroglifa znači "vrh bilo čega, čelni dio". Drugi znači "otvaranje godine, nova godina." U vrhu krsta na stećku isti je znak. Krst sa ovim znakom u vrhu je krst ljetnog solsticija, prvog dana ljeta na Vidovdan.

SMIJAVICE NA STEĆCIMA

Šeril Kol (Cheryl Cole)

         Kod nekh osoba pri osmjehu jave se karakteristične rupice na obrazima kao kod pjevačice Šeril Kol (Cheryl Cole) i to narod naziva smijavicama.

Na obrazima su smijavice.

 

 

        Zanimljivo je da se smijavice javljaju i na stećcima na likovima krstjanskih prehrišćanskih bogova sunca: gornji dio druge fotografije je sa stećka u Zvorniku, a u donjem dijelu je stećak na planini Visočici (južno od Bjelašnice). I ovo je jedan od dokaza da su stećci srpska baština.

DJEDOV ŠTAP

Štap krstjanskog djeda

         Kod dvovjernih krstjana starješina crkve zvao se djed i bio je u rangu patrijarha. Simbol njegove vlasti je karakteristični štap, batina ili bat. Na slikama vidimo djedov štap kao krstjanski motiv na stećcima krstu i stupu i na stećcima nišana kod prvih krstjana koji su zvanično prihvatili islam, ali se ni prve vjere nisu bili odrekli. To je bilo u vrijeme kad ni krstjani nisu bendali Bibliju ni muslimani Kuran, već su držali stara vjerovanja i običaje.

RUKA SA ŠEST PRSTIJU

Božja ruka blagoslova sa šest prstiju na posmrtnoj urni (Przeworsk, 3rd cent. BC - 5th cent. AD) i stećak u okolini Glamoča (tačna lokacija u izvoru nije navedena). Simbolični prikaz šestoprste ruke na urni pripada sjevernoj strani Sunčevog krsta, dakle vremenu proljeća i ljeta, dakle to isto znači i na stećku.

ZENICA JE KELTSKA RIJEČ

Očna zenica

 

        Na Bilinom polju 8. aprila 1203. god. održan je Bilinopoljski SABOR. Sazvan je zbog papinih optužbi protiv Kulina i dvovjernih bosanskih krstjana da su jeretici.

 

        Ime BILINO polje je ikavski oblik ekavskog BELINO polje. BILINI (BELINI, BELINUS, BELENUS, BELENOS, BEL, BELI MAWR) bio je keltski bog Sunca.

        BILINO polje je u centru današnje Zenice. Tu je bila livada sve do sedamdesetih godina prošlog vijeka kad je tu izgrađen stadion FK "Čelik".

 

         Dakle: SABOR je bio na BILINOM polju u ZENICI. ime ZENICA je od keltske (velške) riječi SENEDD (1) što znači SENAT, SINOD, SABIRANJE, SABOR:

 

                   SENNED > ZENED > ZENEDA > ZENETA > ZENITA > ZENICA

 

 

         ZENICA oka PRIKUPLJA i SABIRA svjetlost usmjeravajući je ka očnom živcu. ZENICA je mjesto SABIRANJA, mjesto SABORA.

.........................
         (1) Spurrell’s Welsh-English Dictionary, Tewlfth Edition, Edited by J. Bodvan Anwil, Tarmar-ten, W. Spurrell & Son, 1934, p. 339.

KELTI SU BILI SRBI

         Kelti (Cimerijani) bili su isto što i Tračani, a Srbi su od Tračana, dakle su Kelti bili Srbi. Pogledajmo keltske (velške) riječi:

         a) SÊR = ZVIJEZDE (1)
         b) BAN = UGLEDAN, VIĐEN, POSTOVAN, VISOK (2)

SER-BAN > SERBAN

Srbi, znači li vam išta riječ SERBAN? Šta znači ta riječ kod vaših Slovena?

         Pogledajmo i ove keltske (gaelik) riječi:

         a) SAR = HEROJ, JUNAK (3)
         b) BANN = BRANITELJ VRATA (4)
         c) BAN = SJAJAN, SVIJETAL, BIJEL (5)

SAR-BANN > SARBANN
SAR-BAN > SARBAN

Srbi, znače li vam išta riječi SARBANN i SARBAN? Šta znače te riječi kod vaših Slovena?
............................
         (1) William Richards, A pocket dictionary, Welsh-English - Geiriadur llogell, Cymraeg a Saesoneg, Publisher Wrexham : R. Hughes ; London : Simpkin, Marshall, 1861, p. 248.
         (2) Ib. p. 39.
         (3) Neil M’Alpine, A Pronouncing Gaelik Dictionary, Second Edition, Published by Stirling & Kenney, Edinburgh, 1833, p. 218.
         (4) Ib. p. 28.
          (5) Ib. p. 27.

ZVORNIK

Zvornik

 

        Neko je nekad poturio priču u narod kako je Zvornik dobio ime po nekom velikom zvoniku crkve u tvrđavi na vrhu brda. Zvono sa zvonika čuje se daleko, a ljudska glupost još dalje.

 

         Ime ZVORNIK nastalo je od SVORNIK, a SVORNIK je od SVOR. Šta je SVOR? U Češkoj postoji naselje SVOR, a ime je dobilo po KAMENU, po STIJENI: češko SVOR (eng. mica schist, rus. слюдяные сланцы, njem. Glimmerschiefer) je KAMEN, STIJENA, u geološkom smislu
vrsta MINERALA. Češko "svoroný-kameň = krystalizované vápno, sádra," (1), tj. kristalizovani krečnjak, sedra ili SIGA. Pogledajmo ovaj citat sa Vikipedije:

 

         "Najstariji poznati stanovnici u zvorničkom kraju, prema istorijskim izvorima, bili su Skordisci, narod keltskog porijekla. Početkom 1. vijeka nove ere Balkansko poluostrvo ušlo je u sastav Rimskog carstva, kada je uspostavljena i rimska vlast i na ovim prostorima. Dokazano je da su Skordisci prihvatili rimsku vlast i da su joj kasnije pomagali u gašenju ustanka što su ih vodili Iliri protiv rimskog okupatora.

         Jedno od najbogatijih nalazišta do sada (rimskih) je selo Dardagani uz put Zvornik — Sapna. Godine 1960. u kamenolomu „Sige“ nađeni su tragovi ranijeg rimskog kamenoloma. Ovdje su nađeni komadi keramike, tri rimska sarkofaga, četri novčića i jedan kasnoantički grob iz 4. vijeka. Najvrijedni nalaz sa ovog mjesta je spomenik ." (Zvornik, Bикипeдиja, Cлoбoднa eнциклoпeдиja)

Kod Zvornika je kamenolom SIGE, a češko "svoroný-kameň" je SIGA. Češko SVORNOST = (eng. UNITY) = JEDINSTVO, SJEDINJENJE, SBORNOST, SABORNOST, ZBOR (to je proces postanka SIGE, a SIGA je SVOR). Simbolika čvrstine tog jedinstva u narodu je ZBOR. Dakle je i današnje srbsko ZBOR izvedeno od starijeg keltskog SVOR.

 

         Stari Zvornik bio je na STIJENI, a stijena je SVOR i tako je ime SVORNIK, grad Kelta Skordića, prelaskom bezvučnog S u zvučno Z, vremenom postao ZVORNIK.

.............................
         (1) Archiv pro lexikografii a dialektologii, Číslo I, V Praze, Nákladem České akademie císaře Františka Josefa pro vědi, slovesnost, a umění, 1896, st. 396.