"U Aleksandriji je živjela žena po imenu Hipatija, kćerka filozofa Teona, koja je postigla takva dosti-gnuća u književnosti i nauci da je daleko nadmašila sve filozofe svog vremena. Naslijedivši školu Pla-tona i Plotina, objašnjavala je principe filozofije svo-jim slušaocima, od kojih su mnogi dolazili izdaleka da prime njene upute. Zbog samokontrole i lakoće ponašanja koju je stekla prosvjetljenjem svoga uma, nerijetko se pojavljivala u javnosti pred poglavarima. Nije se ni osjećala posramljeno kada je odlazila na skup ljudi koji su joj se zbog njezinog izvanrednog dostojanstva i vrline, još više divili." (Sokrat iz Ca-rigrada, Crkvena historija)
Hipatija je postala rani primjer fanatičnog ckvenog neprijateljstva prema obrazovanim ženama, znanju, prosvjetiteljstvu i netolerancije prema drugim religi-jama:
"I u one dane pojavila se u Aleksandriji filozofkinja, paganka po imenu Hipatija, i ona je cijelo vrijeme bila odana magiji, astrolabima i muzičkim instru-mentima, i zavela je mnoge ljude svojim sotonskim lukavstvima. I upravitelj grada ju je izuzetno počas-tio; jer ga je zavela svojom magijom u njegovoj ku-ći." (Hronika 84. 87-103 - Jovan, biskup Nikiua)
„Kobnog dana, u vrijeme svetog Velikog posta, Hipa-tija je iščupana iz svojih kočija, skinuta do gole kože, odvučena u crkvu i nečovječno kasapljena rukama Petra čitača i gomile divljih i nemilosrdnih fanatika: njeno meso je ostrugano s kostiju oštrim školjkama kamenica, a njeni drhtavi udovi su pre-dani plamenu.“ (Gibbon, Propast i pad Rimskog car-stva, poglavlje 47, 1776)
„I dok se još slabo trzala, iskopali su joj oči.“ (Život Isidora - Damaskije)
Ubistvo Hipatije bilo je crkveno ubistvo ljudske slo-bode mišljenja i govora, ubistvo nauke i kreativnosti, ubistvo čovječnosti Duh vjere koji stvara mržnju i pokreće na laž, nepravdu i nasilje svjedoči da nije istiniti pravedni i mirotvorni duh Istinitog Boga.
No comments:
Post a Comment