Monday, May 22, 2017

KALEMEDGAN I SINGIDUNUM

Starokeltski CAL = SIGURAN, OSIGURAN, NEPOVREDIV (1)
Starokeltski CALA = TVRD, UTVRĐEN (2)
Keltski (velški) CALA = DRŽAČ, STALAK (3) 
Keltski (velški) MEGIDDYD = ČUVAR, BRANIČ, HRANITELJ (4)


CALAMEGID(DYD) > KALAMEGDAN.
 
Tursko KALE jeste TVRĐAVA, ali u turskom ne postoji riječ MEGDAN. Za MEGDAN Skok kaže:
 
        “Balkanski turcizam perzijskog podrijetla (perz. > ar. maidan, mejdantrg, pijaca’).” (5)
 
Šta uopšte znači izraz "balkanski turcizam"? Ako je turcizam, onda riječ postoji i u Turskoj, ali ako u Turskoj u turskom jeziku ne postoji, nije turcizam. Riječ MEGDAN je keltskog porijekla, jer gaelik MEUD (vjerovano se izgovaralo MEJUD) što znači BOLJI, VEĆI (6).
 
 
Keltski (velški) CALCH (7) = KREČNJAK (krečnjak je BEL): CALCH GARD > KREČNJACKI GRAD što je razlog za kasnije ime BELIGRAD).
Keltsko (gaelik) SINGIL je UDARANJE, TUČA, MLAĆENJE. (8)
Keltsko SINGI u imenu SINGIDUNUM značilo bi MJESTO TUČNJAVE, MJESTO BORBE.
Keltsko DUN je VIS, BRIJEG, BRDO, ali je i KULA, TVRĐAVA (9).
 
Keltsko UM (10) isto je što i keltsko UIM, UIME sa značenjem ZEMLJA, OBLAST (11):
SINGI-DUN-UM > SINGIDUNUM = TVRDO MJESTO BORBE.
……………………..
         (1) Edward Dwelly, Faclair gaidhlig: a Gaelic dictionary, specially designed for beginners, Vol. 1, Published by: Herne Bay: E. Macdonald & Co, 1902-,
         (2) Ibid.
         (3) William Richards, A Pocket Dictionary Welsh-English, Geiriadur Llogell Cymreag Seasoneg, Wrexham: R. Huges & Son; London: Simpkin, Marshall & Co., 1861, pg. 53.
         (4) Ibid.pg. 232.
         (5) P. Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga II, JAZU, Zagreb, 1972, str. 400.
         (6) Edward Dwelly, Faclair gaidhlig: a Gaelic dictionary, specially designed for beginners, Vol. 2, Published by: Herne Bay: E. Macdonald & Co, 1902-, pg. pg. 648.
         (7) W. Owen Pughe, Geiriadur cenhedlaethol Cymraeg a Saesneg, A National Dictionary of the Welsh language, Thirdh edition, Vol. 1, Edited by Robert John Pryse, Denbigh, Published by Thomas Gee, 1866, pg. 300.
         (8) Edward Dwelly, Faclair gaidhlig: a Gaelic dictionary, specially designed for beginners, Vol. 3, Published by: Herne Bay: E. Macdonald & Co, 1902-, pg. 840.
         (9) Ibid. Vol. 1. pg. 373.
         (10) Ibid. Vol. 3. pg. 996.
         (11) Ibid. pg. 993.

No comments: