Monday, March 13, 2017

"ORFEJEV GROB" U RATAJAMA KOD MILJEVINE

Orfejevo svetilište u Ratajama kod Miljevine.

        Na vrh sela Rataje, na području naselja Miljevina (opšina Foča, Bosna i Hercegovina), na istaknutom i uzvišenom platou prečnika oko 30 m, nalazi se usamljena krečnjačka stijena, koja je kao veliki plast sijena vertikalno usađena u relativno ravan teren. To je ostatak tračkog Orfejevog svetilišta iz sredine 2. milenija stare ere.
        “Lokalitet se spominje u literaturi pod imenom ‘Brdo’, a narod u kraju naziva ga  ‘Pećina’.  Za stijenu sa ćelijom u literaturi se sreću razni termini kao što su: ćelija, turbe-tekija, isposnica, grobnica.
            Stijena sa izdubljenom ćelijom i grobnicom u njoj je glavni i centralni dio cijelog kompleksa. Stijena je visoka 6,2(4) m. Širina joj je različita, od 4,2 m na istoku, 4,3 m na sjeveru, 6,1 m na zapadu i 3,7 m na jugu, a obim joj iznosi 16,4 m.” (1)
        U mjerama drevnih hramova upisivana su tajna simbolična značenje, a do otkrivanja smisla tih značenja dolazmo na tri načina koji su kodirani u mjerama egipatske Velike piramide:
        1. geometrijom
        2. mjerama vremena i dužine: 1dan = 2,466586266 cm
        3. mjerama vremena i zapremine: 1 dan = 0,015006828 litara
U rješavanju zagonetki drevnih sakralnih objekata prvo polazimo od stan-dardnih mističnih brojeva kao ključeva koji otvaraju kodirane zagonetke mjera. Kao prvi uzećemo jedan od najpoznatijih mističnih brojeva: broj 4320, a drugi broj je najstarija mjera ekvatorskog obima Zemlje: 40.000 km.
        a)  40.000 : 4320 = 9,259259259
        b)  9,259259259 : 2 = 4,62962963
I pogledajmo: ako bi se kretao brzinom od  4,62962963 km/sek. jedan objekat bi za 24 sata (1 dan) prešao 40.000 km dužine Zemljinog ekvatora.

        Uzmimo broj 4,62962963 kao simboličnu mjernu jedinicu dužine jedne stranice kvadrata ABCDA (slika na sljedećoj strani). Površina tog kvadrata je  21,43347051 kvadratnih mjernih jedinica, a krug iste tolike površine (krug T) ima prečnik dužine 5,223979832 mjernih jedinica. Obim kuga T je 16,4116028 mjernih jedinica. Koliki bijaše obim stijene? Obim stijene je 16,4 mjernih jedinici, tj. metar
        “Ćelija je uklasana u stijenu u obliku nepravilnog četverokutnika sa dužinom stranica S-J oko 2 m, Z-I od oko 2,5 m. U nju se ulazi sa južne strane, preko tri stube uklesane u živu stijenu. Donja stuba je visoka 15 (25) cm, srednja 42, a gornja 19 cm. Svi su iste dubine od 25 cm.” (2)
Imaju li ove mjere neku simboliku u prirodi? Provjerimo prvo za mjere ćelije: 2 x 2,5 = 5 m²  = površina kvadrata ABCDA. Jedna stranica obog kvadrata duga je 2,236067977 m = 223, 6067977 cm. Pošto je po jednom Piramidi-nom kodu 1 dan = 2,466586266 cm, ovih 223,6067977 cm iznosi 90,65435936 dana = 91. dan. Puno godišnje doba ima 91,3105 dana. Tako se dolazi do odgonetke da je ova četverokutna ćelija simbol godine sa četiri godišnja doba.  
        Imaju li stube (stepenice) neki smisao? Prvo da saberemo visinu: prva stepenica  na jednom kraju visoka je 25, a na drugom 15 cm, dakle je sred-nja visina je 20 cm. Skupa sa visinom druge od 42 i treće od 19 cm, to je ukupno 81 cm i neka sad to bude jedna stranica kvadrata ABCDA.
 
       Kvadrat sa stranicama dužine po 81 cm ima površinu 6561 cm², a krug T sa tolikom površinom imaće prečnik dužine 91,39875114 cm. Obim kruga T je 287,1374026 cm, a po Piramidinom kodu da je 1 dan = 2,466586266 cm, ovih 287,1374026 cm jednako je broju od 116,4108495 dana. Šta je simbolika ovih 116,4108495 dana? To je simbolika geometrijskog prečnika kruga godine:
 365,242 : 3,14159 = 116,2602377 dana. Za tačan broj od 116,2602377 dana dužina kvadrata ABCDA u centimetrima treba bi da bude 80,89520256 cm što je za samo 1,04797444 mm manje od 81 cm koliko su visoke sve tri  stepenice zajedno. Preciznije na kamenu nije moglo da se odradi.
“Orfejev grob” u živoj stijeni.

Prilaz ka ulazu uklesan je u živu stijenu (fotografija iz 2003. god.)
        Tri stepenice po 25 cm dubine (širine) daju 75 cm. I sad gledajmo: go-dina ima 365,242 dana i to je podijeljeno na 12 mjeseci po 30,43683333 dana = 75,07507508 cm = 75 cm i 0,7507508 mm.
        “Zapadna i istočna strana ćelije su ravno klesane, južna je ukošena, a sjeverna završava zaobljeno. Visina ćelije je 2,05 m. Svod je u vidu četvrtlopte i blago pada prema sjevernoj strani. Unutrašnji zidovi su grubo isklesani sa vidnim tragovima dlijeta i nedotjerani. Na njima je Z. Kajmako-vić konstatirao dva sloja žbuke  dobrog kvaliteta sa dosta vapna i malo pijeska. Donji sloj žbuke sadrži i primjesu slame, što upućuje na zaključak da je unutrašnjost ćelije pripremljena za oslikavanje, jer nisu zatečeni tragovi boje (Kajmaković, 1976, 5).” (3)
Na mjestu ovog svetilištu u neko svoje vrijeme crkva je podigla manastir. Naravno da su prvo sve srušili (osim stijene) i material iskoristili za zidanje manastira. Tragovi žbuke u ćeliji su od namjere crkvenih vlasti da to islikaju freskama i ćeliju predstave kao grob nekog svog sveca, ali ih je u tome nešto spriječilo. Poslije Turci ruše manastir i grade džamiju.
       Svod ćelije u vidu je četvrtlopte, dakle je zaobljen u vidu luka kao nebo.
Visina ćelije iznosi 2,05 m. To je sad dužina jedne stranice kvadrata ABCDA, a površina kvadrata je 4,2025 m². Sa tolikom površinom krug T ima prečnik od 2,313178269 m. I gle: dužina prve baze Velike piramide, koja ide po prirodnoj kamenoj podlozi, je 231,92867 m. To znači da je 2,313178269 m 100-ti dio dužine Piramidine baze. Da je visina ćelije samo za 5,413453 mm viša, razmjera bi bila 100% tačna.
 
        “Pod je kameni, od žive stijene. Na sjevernom zidu ćelije je klupa, visi-ne 0,4 m računajući od poda, debljine 0,6 m. Klupa na bočnoj, zapadnoj strani završava ovalno. Iznad klupe, u sjevernom zidu stijene, isklesana je plitka, trokutasta niša visine 1,4 m, širine 2,4 m, dubine 0,15 m.” (4)
        “Stijena sa izdubljenom ćelijom i grobnicom u njoj je glavni i centralni dio cijelog kompleksa. Stijena je visoka 6.2(4) m.” (5)
Uporedimo visine: stijena ima dvije mjerene visine: 6,2 i 6,4 m. Srednja visina je 630 cm (6,3 m), a visina niše je 140  cm (1,4 m):
       a) 630 : 140 = 4,5
       b) 4,5 x 2 = 9
       c) √9 = 3 
 

Grob sa nišom u znaku podnebesja.
        “Natpis, urezan istočno od nadsrešnice, je napisan ćiriličnim pismom, polukurzivom. Tumačen je na razne načine od strane autora M. Vege, Z. Kajmakovića, V. Palavestre i Đ. Jankovića.” (6)
        1.  Čitanje M. Vege: A SE PISA 1492. L[ET]A
RAD[O] ? (Radoja ili Radonja)
        2.  Čitanje Z. Kajmakovića: ASE GR RADOSLAVA A
D D A .... = ASE GR(OB) RADOSLAVA A
        3.  Čitanje V. Palavestre: A  SE PISA RADOSLA.
        4.  Čitanje Đ. Jankovića: A SE PISA RADOSLAV
Svi se slažu da je ime čovjeka RADOSLAV i da natpis potiče iz 14-15. vijeka, ali ono što je najvaznije jeste ova tvrdnji profesora Jankovića:
        “Na osnovu natpisa nije moguće  proceniti kada je ćelija uklesana, u 4-6. ili tek u 14. stoleću" (7)
Po čemu je moguće utvrditi da je ćelija uklesana u 4-6. ili tek u 14. vijeku, kad u ćeliji ama baš ništa osim kamena nije nađeno? Da li je pričanje mjestana argumentovani naučni dokaz:
        “Neposredno uz južnu stranu stijene su temelji 2 objekta. Podaci istraživača koji su vršili iskopavanja objektata, razlikuju se u detaljima, ali i u zaključcima, što je posljedica nedostataka povijesnih podataka i oslanjanje na narodnu tradiciju i kazivanja žitelja Rataja, još nedovoljne (Janković), ili nedovoljno stručne (Kajmaković, Palavestra)  istraženosti lokaliteta.
            Prvi je o ovom lokalitetu pisao J. Čokić (Čokić, 1889, 75-77).  Pored nekih netačnih podataka, važna su sljedeća njegova zapažanja:
 
- da je ćelija znatno prije isklesana nego što je izgrađena džamija, koja je bila prigrađena uz stijenu;
- da "Muhamedovci, a osobito Ratajski bezi "kazuju da je u stijeni živio Vasilije Ostroški
- da pravoslavni žitelji Rataja i okolice vjeruju u isto kazivanje, uz što dodaju, da je prije uz pećinu bio manastir, koga su bezi razvalili, a od njegova kamena sagradili džamiju, te da je na stijeni bio natpis, koji su begovi uništili, i kojeg Čokić nije zapazio, kao ni ruševine manastira;
- uz članak je dat crtež iz kojeg se vidi slobodan ulaz u stijenu, džamija postavljena po podužnom osi S-J, te da su u periodu kad je crtež nastao, potkraj XIX stoljeća, zidovi džamije bili na pojedinim dijelovima visoki do krovišta, koje je već bilo uništeno. Na južnom i zapadnom zidu džamije vide se djelomično očuvani prozorski otvori. Prostor zapadno od stijene je znatno viši nego danas.
            Sljedeći podatak donosi Z. Kajmaković 1976. godine, koji nije vršio iskopavanja, već navodi svoja zapažanja. Sa južne strane se primjećuju temelji "nekog značajnijeg arhitektonskog objekta koji je bio dug najmanje 16 m. Na zapadnoj strani objekta je bio ulaz. Na tom mjestu je djelimično u živoj stijeni uklesan prag. Sjeverni zid zgrade, koji je prolazio neposredno kraj "Pećine" takođe se oslanjao na fundamente uklesane u kameno tle, a jedan vještački usjek iznad vrata na "Pećini" svjedoči da su tu postavljene drvene grede građevine." (8)
Sve govori da je u starini i mnogo, mnogo prije hrišćanstva i mnogo prije manastira i džamije na tom mjestu bilo tračko Orfejevo svetilište, jer tako su Tračani u živoj stijeni gradili svoje hramove.
         Ko je bio Orfej? U starijim verzijama mitova otac mu je bio Tračanin. Šta je bio Orfej? Pogledajmo:
        “Snaga Orfejeve muzike bila je čudotvorna. Dok je pevao, jata ptica kružila su iznad njegove glave, ribe su iskakale iz mora, reke su zaustavljale svoje tokove, stenje je podrhtavalo, drveće mu je prilazilo da ga zaštiti od sunca, a sve životinje su se sakupljale kraj njegovih nogu. Melodija Orfejeve lire prevela je i divlje hrastove iz Pijerije u Trakiju, gospodarila je vetrovima i topila je sneg na visokim planinama.” (9)
Orfeju se radovalo sve u prirodi! Orfej je života RADOST SLAVIO i zato mu je ime RADOSLAV i to je ime na zapisu ratajskog hrama. Da li je to bilo stvarno ime nekog srednjevijekovnog čovjeka ili je Proviđnjenjem udešeno da tu bude zapisano, mi to ne znamo, ali ime RADOSLAV odgovara opisu Orfeja. I šta uopšte znači ime ORFEJ (Ὀρφεύς) i odakle ime potiče?
       Jedni govore kako je to od grčkog “orphne (ορφνη) što znači “tama”, drugi kažu da je to od grčkog “orphanos (ὀρφανός)”  znači “siroče”. Nisu u pravu ni jedni ni drugi, jer ime ORFEJ nije grčko, već keltsko ime koje se sastoji se od dvije keltske (gaelik) riječi:
a)  OR = USTA, GLAS, ZVUK (10)
b)  ÒRAN = PJESMA, POEMA (11)
c)  ÒR = ZLATO (12)
d)  ÒR-BHANNACH  = ZLATNA TRAKA, ZLATNI TRAK (13)
Orfej ZVUK, GLAS, PJESMA (OR). Orfej je ZLATO (ÒR), tj on je ZLATNI PJEVAČ ili ÒR-BHANNACH, odnosno ZLATNI TRAK, tj. ZLATNI ZRAK: ORFEJ je SUNCE sa svojim ZRAKAMA. Od glasova BH postalo je  F, te je razvojni put riječi tekao ovim putem: ÒR-BHANNACH > ORFANNACH > ORFANACH > ORFAN > ORFEJ. Keltsko ÒR-BHANNACH (> ORFAN-NACH) oblikom je slično grčkom ORPHANOS (ὀρφανός)” i to je uzrokovalo pogrešno tumačenje etimologije i značenja imena ORFEJ. 

Orfej na glavi ima šljem sa krestom i krilima. Takav šljem poslije imaju Hermes  i Merkur kao glasnici bogova. Sunce je glasnik Boga.
        ORFEJ je Sunce i njemu se sve na Zemlji raduje. Orfej je zaljubljen u Euridiku, ali je ona iznenada umrla je od ujela zmije. Ožalošćeni Orfej odluči da siđe u podzemni svijet i da izmoli da mu bogovi podzemlja vratie voljenu. Oduševljeni  Orfejevom muzikom bogovi podzemlja dozvoljavaju mu je da uzvede Euridiku na svjetlost dana, ali pod uslovom da je ni jednom ne pogleda prije nego što izađu. Ali, on se prevari i pogleda je i ona opet umre.
        Alegorijski smisao ove priče je sljedeći: pošto je Orfej Sunce, Euridika je zvijezda Danica. Podzemni svijet je noć. Sunce na zapadu odlazi u podzemni svijet (noć), a pred zoru Danica izlazi na svjetlost dana ispred Sunca. Kad i Sunce izađe,  ono “ugleda” Danicu i Danica nestaje sa vidika, tj. “umire” i Sunce ostaje samo.
        Po mitologiji žene su rastrgle Orjfeja, jer im je, po priči grčkih pedera, odmamljivao muževe. Grčki pederi nisu imali na umu simboliku žena u toj priči, nego su shvatili sve po svojoj izopačenoj prirodi.Evo o čemu se radi: radi se o ženskom menstrualnom ciklusu kao prvom kalendaru.
        Srednji menstrualni ciklus je 28 dana. Sama riječ “menstruacija” potiče od latinskog “mensis” što znači mjesec, jer je tkz. zvjezdani ili sideralni mjesec dužine 27,323 dana (vrijeme za koje Mjesec napravi pun krug oko Zemlje računajući punoću kruga po Mjesečevoj polaznoj i završnoj tački tog kruga u odnosu na zvijezde. Dužina punog kruga od 27,323 dana je 28. dan, dakle je Mjesecev ciklus iste dužine kao i menstrualni ciklus žena.
        Zbog istog ciklusa kao i kod Mjeseca, žene pripadaju Mjesecu i zato je Mjesec simbolika ženskog oplodnog principa, dok muškarci pripadaju Suncu kao muškom oplodnom principu. Odatle potiče priča o “ljubomori” žena na Orfeja (Sunce), a ne kao što priču tumače grčki pederi.
        Prateći svoje menstrualne cikluse žene drevnih vremena bile su prve koje su osmislile kalendar, a evo i kako: menstrualni ciklus je svakih 28. dana, a srednja dužina trajanja menzesa je 5 dana. Dakle je sredina 2,5 dana plus onih 28 dana do ciklusa ukupno je 30,5 dana. Dvanaest ovakvih ciklusa je dvanaest mjeseci u trajanju 366 dana, a kraj jedne Sunčeve godine je u 366. danu i za to vrijeme Sunce prodje kroz 12 zodijačkih znakova. Žene su prve izdijelije (raskomadale) godišnji krug Sunca na dvanaest mjeseci i dvanaest dijelova zodijaka i to je pretočeno u alegorijsku priču kako su žene raskomadale Orfeja.

Orfejski trački (brigijski) šljem sa Sunčevom krestom i krilima iz 4. vijeka st. ere  (Musée d’Art Classique de Mougins, Mougins, France).
        Keltsko (gaelik) OR znači USTA, GLAS, ZVUK. Kod Srba glasna pjesma se ORI: “Idem putem, pesma s' ori, sa mnom Mile ne govori.”       Govoreći o postanku riječi “pjesma” Skok navodi internacionalno “pèãn” (gr. παιάν) sa značenjem “hvalospjev, himna” (14). Od toga je srbsko i bugarsko vlastito ime PEJO.
      Jermeni su većinskim porijeklom od Briga Tračana: jermensko OR zna-či DAN (15). Srbsko ORA je vrijeme, ORO je KOLO, a vrijeme i kolo   pove-zani su sa Suncem: OR-PÈÃN > OR-PÈÃN > ORPEJAN = NEBESKI HVA-LOSPEV, NEBESKI HIMNOPEVAC (prve himne su pjesme u slavu Boga).

Niko od arheologa nije se sjetio da ispita i vrh stijene.
Izgled stijene sa sjevera.
       U srbskom ORAO je brigijsko (jermensko) OR (nebo). To je riječ koja se nalazi  u grčkom ORNYMI (ορνυμι,-vύω, f. orσω) što je sinonim grčkom ORO (opω,) (16) sa značenjem BUĐENJE, PODIZANJE, NAPREDAK. OR je NEBO, OR je VRIJEME proljeća i ljeta, OR je PÈÃN (himna) SUNCA.

Cvijeće u “Orfejevom grobu” u ćeliji svetilišta u Ratajama.

Vrata svetilišta okrenuta su ka južnom nebu umirućeg zimskog sunca.

“Orfejev grob” u tračkom svetilištu u selu Tatul (1700 -1500.god. st. ere, Bugarska.

“Orfejev grob” u Ratajama kod Miljevine (Bosna).

 
Orfejeva harfa: Adolf Wölfli, The Harp of St. Adolf-God. 1917, harfa (lira) i simbol ljetnog solsticija (Vidovdana) na dva srednjevijekovna stećka.

 Orfejeva harfa (lira) na petroglifima i stećcima prikaz je ljetnog solsticija na prvi dan ljeta (Vidovdan).
        Po univerzalnom drevnom simbolu Vidovdana, najdužeg dana na ljetni solsticij,  napravljena Orjejeva harfa (lira), po njemu su  latinična slovo U i V, prva slova riječi ur (uranak, svjetlost) i vid. Desni rog harfe je sunce proljeća, a lijevi je sunce ljeta. Prostor izmedju rogova je Orfejeva (Sunče-va) muzika prvog dana ljeta.
        I oblik harfe (lire) svjedoči da je Orfej Sunce proljeća i ljeta i zato mu se sva priroda raduje. Jermeni su većinskim porijeklom od Briga Tračana: jermensko OR znači DAN, dok jermensko AR-PI znači SUNCE (17). Da li je riječ “harfa” postala od brigijskog (jermenskog) “arpi”? Brigi su Tračani, Tračani su isto što i Cimerijani. To Strabo u svojoj “Geografiji” jasno tvrdi (Strabo,I,3,21; XIII,1,8). Zapadni lingvisti govore da ne znaju etimološko porijeklo riječi “harfa”, a talijansko i špansko “arpa”, te francusko “harpe” , oblikom su skoro isti jermenskom “ar-pi”.

Or-Bhannach znači “zlatni trak, zlatni zrak”. Od “trak” izvedeno je ime Tračana. Sunce je “trako” (vremenom izvedeno “drako, dragon”).
…………………………
        (1) Komisija/Povjereništvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine: Rataje, arheološko područje, Službeni glasnik BiH, broj 33/04, 2003. 
        (2)  Ib.
        (3) Ib. 
        (4) Ib.
        (5) Ib.
        (6) Ib.
        (7) Ib.
        (8) Ib.
        (9) Wikipedija, Slobodna enciklopedija: Orfej
        (10)  R. A. Armstrong, Gaelic Dictionary in Two parts: I. Gaelic and English. II. English and Gaelic, London, Printed for James Duncan, 37, Paternoster Row; 1825, p. 434.
        (11) Ib. 
        (12) Ib.  
        (13) Ib.
        (14). P. Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga II, JAZU, Zagreb, 1972, st. 672.   
        (15) Arthur James Johnes,  Philological proofs of the original unity and recent origin of the Human Race, London, Samuel Clarke, 1843, p. 20. 
        (16) Henry R. Hamilton, A Greek-English Lexicon, Containing All the Words in General Use, London, Loockwood & Co, 1871, p. 195.
        (17) Arthur James Johnes,  Philological proofs of the original unity and recent origin of the Human Race, London, Samuel Clarke, 1843, p. 20. 

No comments: